Cijene hrane snažno pale već treći mjesec za redom

Cijene hrane u svijetu pale su i u aprilu, treći mjesec zaredom, zbog privrednih i logističkih posljedica pandemije koronavirusa, objavila je UN-ova agencija za hranu i poljoprivredu FAO.

Tako je FAO-v indeks cijena korpe osnovnih prehrambenih proizvoda u aprilu pao za 3,4 % u odnosu na prethodni mjesec, na prosječnih 165,5 bodova.

Najviše je pojeftinio šećer, čak 14,6% i time zabilježio najnižu cijenu u zadnjih 13 godina. Za razliku od cijene, proizvodnja se povećala, a razlog je pad cijene nafte koji je smanjio upotrebu šećerne trske u etanol i preusmjerio je u proizvodnju šećera.

Pale su i cijene biljnih ulja, za 5,2% u odnosu na mart, predvođene izrazitim pojeftinjenjem palminog, sojinog i ulja uljane repice.

U mliječnom sektoru zabilježen dvocifren pad

Indeks koji iskazuje kretanje cijena mliječnih proizvoda oslabio je 3,6% dok su cijene maslaca i mlijeka u prahu zabilježile čak i dvocifren pad, više od 10%.

FAO indeks cijena mesa pao je, moglo bi se reći za samo 2,7%, budući da djelimični oporavak kineske potražnje za uvozom nije u potpunosti nadoknadio kontinuirano slabu potražnju u drugim zemljama.

Hrana se baca, a ne stvaramo nove zalihe - popusti čvor, majstore Pero

U FAO-u napominju i da su velike zemlje proizvođači imale problema s uskim grlima u logistici, uz paralelni oštri pad prodaje zbog ograničenja kretanja u sklopu mjera suzbijanja koronavirusa.

"Pandemija u isto vrijeme pogađa i potražnju i ponudu mesa jer se potrošnja smanjuje zbog zatvorenih restorana i nižih primanja domaćinstva, a manjak radne snage na strani prerade negativno utiče na vremenski usklađene proizvodne sisteme", tumači Upali Galketi Aratchilage iz FAO-a.

Cijene žitarica pale neznatno

Najblaže su u aprilu pale cijene žitarica, budući da je pad cijena kukuruza neutralisalo poskupljenje pšenice i riže.

Cijene riže porasle su u martu 7,2% najvećim dijelom zbog privremenog ograničenja izvoza iz Vijetnama koje je kasnije ukinuto. Cijene pšenice porasle su 2,5% zbog izvješća da je Rusija u vrlo kratkom roku ispunila izvoznu kvotu.

Koja nas hrana zanima u doba pandemije? Sve što jača imunitet pa i kiseli krastavci

Žitarice koje se koriste u prehrani ljudi i stoke, poput kukuruza, pojeftinile su pak 10% zbog smanjene potražnje za potrebe proizvodnje stočne hrane i biogoriva.

Proizvodnja pšenice ostaje stabilna, ali bi zalihe mogle rasti 

FAO je objavio i svoje  prve procjene globalne ponude i potražnje za pšenicom u sezoni 2020/21.

Predviđaju da će svjetska proizvodnja iznositi 762,6 miliona tona, što bi uglavnom odgovaralo prošlogodišnjem nivou. FAO očekuje manji urod u Europskoj uniji, sjevernoj Africi, Ukrajini i SAD-u koji će u velikoj mjeri kompenzovati bolji rezultati u Australiji, Kazahstanu, Rusiji i Indiji.

Petina poljoprivrednih proizvoda mogla bi završiti na otpadu?

Potrošnja pšenice u 2020/21. sezoni bit će stabilna, budući da će pojačanu proizvodnju prehrambenih proizvoda neutralizovati smanjenje proizvodnje stočne hrane i u industriji.

Snizili su pak prognozu potrošnje žitarica u sezoni 2019/2020., za 24,7 miliona tona, uglavnom zbog uticaja koronavirusa na privredu.