Zimski šampioni: Ove zeleniše možete sijati i brati cijelu zimu

Plastenička proizvodnja omogućava da i u najhladnijem dijelu godine imamo svježe povrće. Dok se većina biljaka u prirodi povlači u mirovanje, u zatvorenom uz malo pažnje i pravilnu njegu možemo uzgajati rukolu, matovilac, peršun, mladi luk, špinat, zelenu salatu i druge kulture koje dobro podnose niže temperature.

Brza i otporna kultura

Rukola je izuzetno zahvalna za zimsku plasteničku proizvodnju. Brzo niče, otporna je na hladnoću, a berba počinje već 20 do 30 dana nakon sadnje. Možete je i sijati direktno u tlo, ali je bolja opcija sadnja iz hranjivih kocki, jer se tako izbjegava neujednačeno nicanje i oštećenje mladih biljaka.

Sjetvu rukole na otvorenom planirajte u martu

Biljke iz kocki koje imaju tri i više razvijenih listova brže se ukorjenjuju i nastavljaju rast čim se posade.

Idealan za hladne mjesece

Matovilac je najtipičnija zimska kultura u plastenicima. Podnosi temperature i do -5 °C, a najbolji rezultati postižu se ako se sjetva obavi u oktobru ili novembru. Tlo treba da bude rahlo, a u njega se dodaje organsko gnojivo. Sjeme se sije direktno u redove na razmak od 10 do 15 cm između redova i 2 do 3 cm unutar reda, na dubini od 1 cm.

I za matovilac važi isto pravilo – sadnja iz hranjivih kocki s već proklijalim biljkama daje sigurnije i ravnomjernije biljke, koje brže formiraju lisnu rozetu. Berba se obavlja sukcesivno, što omogućava stalnu svježinu proizvoda.

Za stalnu zimsku berbu

Peršun, posebno lisnati, odlično uspijeva u plastenicima tokom zime. Može se saditi iz rasada ili hranjivih kocki u kojima su biljke već razvile nekoliko pravih listova. Takve sadnice lakše podnose presađivanje, brzo se ukorjenjuju i mogu se brati više puta. Uz minimalno grijanje plastenika, berba se može produžiti do ranog proljeća.

Zašto saditi iz hranjivih kocki?

Sadnja iz hranjivih kocki ima nekoliko ključnih prednosti: biljke su već proklijale i razvijene, brže se ukorjenjuju nakon presađivanja, smanjuje se gubitak zbog hladnoće i slabog nicanja, omogućava se ranija i ujednačenija berba.

Važno je da sjetva ne bude pregusta, za peršun ona na razmaku od 15-20 cm daje najbolje rezultate.

Plastenici tokom jeseni i zime ne bi trebali ostajati prazni. Sadnjom kultura poput rukole, matovilca i peršuna može se osigurati svježe povrće i dodatna zarada u periodu kada je ponuda na tržištu manja.