U slučaju obilnih padavina ili suprotno, suše, stabljika paradajza može nabubriti, a onda popucati i to po dužini.
Stabljika paradajza ostavlja dojam krhkosti i lomljivosti. No, paradajz je ustvari vrlo otporna biljka kojoj ako ima dovoljno vlage i hraniva, neće smetati opterećenost pod težinom plodova.
Ako ste se odlučili vezati ih uz kolce, činite to redovito. Prvo na dnu stabljike, pa u sredini i na vrhu tako da svaki dio stabljike ima potporu. Ako je paradajz već narastao, a niste ga pokolčili, napravite to vrlo pažljivo i ne stežite ga puno konpcem.
Ako ste odlučili da ga nećete vezati, bilo bi dobro malčirati zemlju ili ga čak ostaviti u korovu kako plod ne bi bio direktno na zemlji.
Bez obzira, povezali ga ili ne, u slučaju obilnih padavina ili suprotno, suše, stabljika paradajza može naububriti, a onda popucati i to po dužini. Naime, xylem (tkivo stabljike koji trasnportira vlagu) može nabubiriti i pustiti epidermu u vertikalne pukotine. Ovakve pukotine nisu problematične same po sebi jer mogu brzo zacijeliti, no dok ne zacijele, u njima se mogu stvoriti gljivična oboljenja pa paradajz pravovremeno tretirajte kemijskim ili ekološkim pripravcima.
Ako na stabljici uočite male izbočine poput bubuljica, to je također nabubrala epiderma koja ne treba zabrinjavati. Radi se o korijenskom primordiju ili najranijoj fazi korijena koji bi se razvio ukoliko bi stabljika bila pod zemljom. Ovakve izbočine, ili čak izrasline (poput dlačica) javljaju se najčešće u vlažnom vremenu. Ponekad ovakve izbočine mogu signalizirati i podzemna oštećenja korijena pa redovito promatrajte cjelokupno zdravlje biljke.
Zbog svega ovoga paradajz voli zagrtanje jer ćete mu na taj način omogućiti da što više hraniva i vode uzme iz zemlje.
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autorica