Samo sa plasteničkom proizvodnjom, domaća poljoprivreda sigurna?

Kako mnogi vide spas iz ove krize koja nas je zadesila u poljoprivredi, sve je učestalija povećana proizvodnja na našim obradivim površinama, takođe je i interes za sjetvom i sadnjom sad u ovom proljetnom periodu porastao. 

U skladu s tim Vlada Federacije BiH izdvojila je 60.000 KM za pomoć poljoprivrednicima prilikom nabavke plastenika u Goraždu. Sredstva će biti utrošena za nabavku 35 plastenika, veličine 50 metara kvadratnih. Gradska služba raspisala je javni poziv po kom će oni biti dodijeljeni, zajedno sa pratećom opremom.

Podjela besplatnih plastenika u toku, pomoć će dobiti i malinari i pčelari

Ova potpora takođe je namjenjena socijalno ugroženim grupama građana, ali isto tako i mladim ljudima koji su zainteresovani za poljoprivrednu proizvodnju, kako navodi klix.ba.

Od ove proizvodnje, može se živjeti

Prema predsjedniku goraždanskih poljoprivrednika, Munibu Kazagiću, velika je zainteresovanost ljudi za plastenički uzgoj povrća. 

"U ovim vremenim koja su nas zadesila pokazalo se da bez poljoprivrede, nema ni opstanka čitave države. Mada mi uvijek ističemo koliko je agrar naša prednost koju trebamo iskoristiti. Ja uzgajam povrća na oko 500 metara kvadratnih zaštićenog prostora i iz iskustva kažem da se od toga može živjeti, uz odgovarajuću podršku ministarstva poljoprivrede u smislu redovnih isplata podsticaja i poštovanja zakona od 3% što pripada poljoprivredi. Ovo je posebno značajno oko sjetve jer ni dug od prošle godine nije isplaćen poljoprivrednicima", navodi Kazagić. 

Prednosti proizvodnje tikvica u zaštićenom prostoru

Prema njegovim riječima, ovaj posao je pun odricanja, neizvjesnosti i nije nimalo lak. 

"Ustaje se u cik zore i kreće sa obavezama. Rasd se mora otkriti, zaliti, a onda slijedi sadnja, obrada zemlje. Pri tom voditi računa da uvijek bude odgovarajuća temperatura da ne bi došlo da velike temperaturne razlike. Mi krećemo sa sjetvom još u januaru. Pod tim se podrazumijeva i poboljšavanje tla, oranje i frezanje. Ako i odmaramo, to je onda malo u novembru i decembru", objašnjava on. 

Kome prodavati proizvedenu robu?!

Kako kaže, na njegovom gazdinstvu, proizvodnja povrća u plastenicima je porodična tradicija. Tu uzgajaju sve povrtarske vrste i sve vrste rasada u čašama, za sadnju u zatvorenom prostoru. Takođe proizvodi i refuzni rasad za vanjsku upotrebu, presadnice paradajza, paprike, krastavice, salate, luka, mrkve, peršuna, krompira. Ima i egzotične vrste poput kivana, raznih vrsta feferona, dinje, čak i lubenice. 

Smatra kako je jedan od glavnih prioriteta da poljoprivredni proizvođači dobiju podršku od države, ali isto tako i šansu da imaju gdje svoje proizvode plasirati. Konkretno, u Goraždu je pitanje plasmana već neko vrijeme vrlo izazovno. 

Domaći proizvodi trebaju slobodan plasman na svjetska tržišta

"Veoma je važno da imamo sigurna prodajna mjesta, gdje možemo ponuditi svoju robu kupcima, a samim tim i njima omogućiti da je kupe", ističe predsjednik goraždanskih poljoprivrednika. 

Pozitivno je to što će uskoro krenuti sa radom i zelena pijaca u ovom gradu jer nakon što je bila zatvorena, ljudi nisu imali gdje ponuditi ono što proizvedu.