Pretraga tekstova
Kada je riječ o ovogodišnjoj proizvodnji krompira u Ljubuškom, očekuju se solidni prinosi. Rod je uranio oko 15 dana i do sada je povađeno oko 50 posto krompira
Za oko 70 hektara ove su godine povećane površine zasađene povrćem u Ljubuškom. Lani se u ovom zapadnohercegovačkom gradu proizvodnja povrća obavljala na 303 ha, dok je ove godine proizvodnja prijavljena na 374 ha. Potvrdio je ovo federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Kemal Hrnjić, tokom jučerašnje manifestacije "Dani mladog krompira - Ljubuški rani" koja za cilj ima predstavljanje jedinstvenog, kvalitetnog i autohtonog proizvoda s područja Ljubuškog.
"U Ljubuškom imamo 288 aplikanata, 207 lani, a 180 prije dvije godine. To su za nas fenomenalni rezultati. Ljubuški rani je postao svojevrsni brend ne samo Ljubuškog i BiH već i regije", kazao je Hrnjić izražavajući nadu da će projekt Ljubuškog ranog postati jedan od najboljih u BiH.
Istakao je kako je Vlada FBiH više nego opredijeljena da podrži ovakve projekte, te kako je proizvodnja hrane za njih nulti prioritet. Dokazuje to, kako je naveo i izdvajanje iz federalnog budžeta. Posjetimo ovogodišnji agrarni budžet iznosi 175 miliona maraka, dok je on lani bio 164 miliona KM.
"Od tih 175 miliona ove godine 27,5 ide u biljnu proizvodnju što je rekordan iznos i siguran sam da će to polučiti rezultate. Siguran sam da će i dodatno, ako budžet bude pozitivan i ukoliko budemo radili njegov rebalans, poljoprivreda dobiti i više sredstava", dodao je ministar.
Kada je riječ o ovogodišnjoj proizvodnji krompira u Ljubuškom, očekuju se solidni prinosi. Rod je uranio oko 15 dana i do sada je povađeno oko 50 posto krompira, rekao je Dubravko Vukojević, direktor poljoprivredne zadruge "Plodovi zemlje".
"Brendirali smo ovaj visokokvalitetni mladi krompir i tako ga zauvijek odvojili od gomile ostalog krompira nepoznatog porijekla kojeg svakodnevno viđamo na hrpama u supermarketima diljem BiH i šire", kazao je Vukojević.
Zastupnik u Parlamentarnoj skupštini BiH, Marinko Čavara, jedan je od prvih pokrovitelja ove manifestacije, a prisjetio se i njenih početaka kada se održavala u selu Vojnići. "Meni je tada bilo fascinantno da me pozivaju na Dane ljubuškog mladog krompira, a kod nas u Bosni krompir tek nikao", rekao je Čavara navodeći kako se dvoumio jer je mislio da se radi o nekoj šali.
Domaći ljubuški krompir bi ubuduće mogao stizati već polovinom aprila
No, kako dodaje, tek mu je bilo fascinantno kad su mu rekli koliko tona se proizvodi i prodaje. Podsjetimo, lani je proizvedeno oko 10.000 tona ovog krompira.
Inače, manifestacija "Dani mladog krompira", održana je tradicionalno 16. godinu.
Tagovi
Mladi krompir Ljubuški krompir Kemal Hrnjić Dubravko Vukojević Marinko Čavara Proizvodnja krompira
Autorica
Više [+]
Diplomirani žurnalista i digitalni marketing menadžer, s višegodišnjim iskustvom u tv i web novinarstvu.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.