• Kaljenje rasada
  • 29.03.2020. 11:30

Počnite sa pripremom biljaka rasada za sadnju na stalno mjesto

Kaljenje se radi dvije sedmice prije rasađivanja na otvoreno polje, a u cilju pripreme povrtarskih vrsta na nepovoljnije uslove spoljne sredine.

Foto: Bigstockphoto/syndy
  • 755
  • 47
  • 0

Kako  će se biljke primiti nakon što ih rasadimo, zavisi od tretiranja prije rasađivanja, ali i uslova sredine u kojoj se usjevi nalaze. Ovi faktori zatim utiču i na krajnji prinos povrća. Česta pojava je i temperaturni stres, velika variranja čak i do 10-15°C u odnosu na uslove koji su postojali do trenutka sadnje. 

Rasad koji se uzgajao u zaštićenom prostoru mora se na odgovarajući način pripremiti za sadnju na otvorenom jer su uslovi spoljnje sredine nepovoljniji. Razlike u temperaturama su veće pa je stoga potrebno primjeniti mjeru kaljenja koja se radi na oko dvije sedmice prije rasađivanja. To vrijeme je potrebno kako bi se biljke potpuno pripremile za sadnju na stalno mjesto. 

Zelenu salatu ne treba dugo držati napolju

Ovaj proces sastoji se u povremenom, a zatim u sve učestalijem prozračivanju kao i snižavanju temperatura tla i zraka, objašnjavaju u PSSRS.

Najviše je zastupljno snižavanje temperatura prozračivanjem. Ventilacija podstiče strujanje zraka, što jača biljke. Za one vrste koje zahtjevaju više toplote, poput paradajza, temperatura ne smije da bude ispod 10°C. 

Zaštita i đubrenje presađenih kultura u plastenicima

Kod nas je najčešći slučaj da se usjevi iznose iz zaštićenog prostora i na taj način se kale. Ipak, kada temperatura značajno opadne, one se unose nazad. Povrće poput zelene salate ili kupusa, ne treba dugo držati napolju kada je temperatura niža od  4°C jer pod takvim uslovima dolazi do prelaza iz vegetacijskog na reproduktivni rast, što nije poželjno. 

Folijarna prihrana sa većim udjelom kalija

Kaljenje možete obavljati i smanjenjem količine vode. Kroz ovaj postupak, umjereno se isušuje supstrat, ali na taj način da to ne utiče na biljke. Ova mjera uspješno se može izvoditi i smanjenjem količine hraniva. Ipak važno je imati na umu da se ne smiju biljke dovesti u stanje da oskudjevaju i da trpe posljedice. Ukoliko im se pretjerano ograniče neophodni uslovi i hranljive materije, to se može značajno odraziti na njihov rast i razvoj pa čak ga i zaustaviti. 

Tokom procesa kaljenja, rasad bi trebalo tretirati sa 0,5% rastvora kalijum-sulfata (K2SO4), kako bi ojačao i bio otporan na nove (uglavnom nepovoljne) uslove. Za pospješivanje procesa, može se primjeniti i folijarna prihrana sa đubrivima gdje je veći udio kalija

Kako proizvesti kvalitetan rasad paradajza?

Ne treba zaboraviti da tokom primjene ove mjere, biljke moraju biti izložene i optimalnim uslovima na par sedmica jer se na ovaj način dobijaju usjevi visokog kvaliteta. Ukoliko se pretjera kod izlaganja biljaka nepovoljnim uslovima, dolazi do problema sa plodonošenjem i smanjenim prinosima

Pripremite tlo prije sađenja

Sađenje biljaka u zaštićenom prostoru obavlja se u različito vrijeme, u zavisnosti od uslova ili cilja proizvodnje. Prije sađenje, treba i tlo odgovarajuće pripremiti. Prvo se radi odstranjivanje ostataka prethodnog usjeva u objektu, kako bi se sprječilo širenje bolesti i štetočina. Tlo se dezinfikuje, đubri stajnjakom i NPK hranivima, a sve u skladu sa rezultatima izvršene hemijske analize zemljišta i planirane proizvodnje. 

Obrada tla vrši se oranjem na dubinu oraničnog sloja (25 - 30cm) a zatim ide i dopunska obrada frezom, u cilju boljeg usitnjavanja i ravnanja zemljišne podloge. Nakon ovoga ide preventivna primjena jednog od zemljišnih insekticida, kako bi se posađeni rasad zaštitio od štetočina. Insekticid se plitko unese u tlo, a zatim se markiraju redovi i mjesta za sadnju. Najčešće se ručno sadi, mada može i mašinskim putem. Prije sadnje, tlo mora biti zaliveno. 

Zaštititi korjen agrotekstilom

Kod proizvodnje na otvorenom polju, vrijeme sadnje zavisi od povrtarske vrste ali i vremena sjetve. Kod toploljubivog povrća kao što su paradajz, parika i krastavac, rasađuje se tek nakon što prestane opasnost od mraza. To je obično krajem aprila i početkom maja. Kod jesenje sadnje, rasađuje se tokom ljeta (u julu) a kod ozime u septembru ili oktobru. 

Kada započeti sjetvu rasada?

Sadnju je najbolje izvoditi po oblačnom vremenu, u večernjim ili jutranjim satima. Zemljište se pripremi neke dvije sedmice prije rasađivanja. Ako je tlo suvo, prije toga se zalije. Sađenje se na manjim površinama izvodi ručno, a na većim se primjenjuje mašinski. 

Prije vađenja rasada, treba zaliti zemljište kako se ne bi oštetile žilice korjena. Ipak treba paziti jer i preobilno zalijevanje može oštetiti biljke. Rasad treba zaštititi i od vjetra i sunca i to najbolje agrotekstilom. Korjen obavezno treba stajati u vodi, naročito ako je potrebno da stoji duže od tri sata.


Tagovi

Sadnja rasada Rasađivanje povrća Priprema zemljišta Zaštićeni prostor Sadnja na stalno mjesto Dezinfekcija tla Preobilno zalijevanje Agrotekstil Presadnice


Autorica

Ivana Živanić

Ivana Živanić, dipl.ing- master poljoprivrede, rado istražuje aktuelnosti u poljoprivredi. Pristalica zdrave i bezbjedne hrane.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Odličan put za vožnju biciklom.