Pored klimatskih promjena, problem je i u proizvođačima jer se previše oslanjaju na zaštitna sredstva, a sve manje na fizički rad i motiku.
U eri napretka, gdje je sve dostupno od tehnike i tehnologije, mnogobrojnih pronalazaka koji olakšavaju život, priroda nas svakodnevno demantuje i kaže da ipak ona ima glavnu riječ. Čini se da izraz "fabrika pod otvorenim nebom" nikada nije imao veći smisao nego posljednjih godina, kada se susrećemo sa sve većim brojem klimatskih promjena.
Ekstemno topla ljeta bez padavina, vrlo blage zime bez snijega postali su naša svakodnevica. Sve to ostavlja trajne posljedice kako na čovjeka tako i na biljnu proizvodnju. Kažu stari, nema brazde dok je mraz ne presiječe ali je i ova zima, bar za sada potvrda da će se ratari, povrtari i voćari boriti sa većim brojem štetočina, možda čak i sa nekim novim.
Niske temperature su od ogromne važnosti za biljni svijet. Tada usjevi miruju i pripremaju se za vegetaciju, a štetni organizmi po pravilu teško podnose takve uslove u dužem vremenskom periodu i to u mnogome olakšava uzgoj odnosno borbu sa njima u toku vegetacije. Posljednjih godina to ipak nije slučaj.
Savjetodavac za zaštitu biljaka, Radmila Ćalić, smatra da je pored izmjenjene klime problem i u proizvođačima jer se previše oslanjaju na zaštitna sredstva, a sve manje na fizički rad i motiku.
"Na primjer, u proizvodnji maline i kupine ništa bolje nema od okopavanja, kada sve organizme koji su sakriveni u zemljištu, a tamo ih je većina, kopanjem izbacimo na površinu i tu ih mraz ili sunce, zavisno kada to radimo, unište. Štedimo novac, a imamo zdravije proizvode koji se manje tretiraju", kaže Ćalićeva i dodaje da je potrebno fizičkog rada, ali danas sve manje ima ljudi koji mogu raditi.
Prema njenim riječima, zime odnosno mrazevi nekada su bili saveznici poljoprivrednicima, a sada svake sezone strahuju od pojave nekih novih opasnijih vrsta. Jedna od njih je moljac paradajza, koji može napraviti i totalnu štetu.
"Svjedoci smo ekstremnih suša posljednjih godina, a kao jedna od mnogobrojinih posljedica je i pojava moljca pradajza ili jednostavno tute, koji je sve prisutniji u našoj zemlji. Prvi put je njegova pojava zabilježena 2008. godine i od tada je zastupljena u većem ili manjem obimu."
Za njegovo suzbijanje ili bar manje javljanje od izuzetne su važnosti niske temerature koje mu ne dozvoljavaju da prezimi. Ali se veliki problem javlja u plastenicima gdje je i u zimskim mjesecima toplo, što mu omoguća opstanak, kao i blage zime.
Inače, u pitanju je karantinska štetočina koja je izuzetno invazivna i može uništiti bukvalno cijeli urod, a veoma često se dešava da pređe i na patilidžan, krompir ili papriku, a za svoj razvoj koristi i neke korovske vrste. Sve to govori da je borba sa tutom izuzetno kompleksna i zahtjevna.
Odlikuje je visoka reproduktivnost, gdje ženka može položiti u jednom danu i do 300 jaja, a godišnje razvijaju od 14 -16 generacija. Njihova dužina zavisi prije svega od temperature i mogu trajati od šest do 23 dana.
"Što je toplije, dužina životnog ciklusa se smanjuje, a uzimajući u obzir brojne klimatske promjene koje neminovno vode ka postepenom povećanju prosječnih temperatura, što rezultira blagim zimama, štetočina će biti još invazivnija i sve će se teže boriti sa njom", precizirala je naša sagovornica.
Naglasila je da u suzbijanju treba koristiti sve raspoložive načine. Na prvom mjestu to su agrotehničke, zatim fizičke, mehaničke, biološke i na kraju ako sve prethodne ne daju rezultate posegnuti i za hemijskim metodama, a insekticide koristiti samo kada je brojnost iznad ekonomskog praga štetnosti.
"Konkretno sa moljcem paradajza borba je jako teška, prije svega zbog velikog broja generacija koje traju kratko i onda moramo više tehnika da koristimo i usmjerimo ka njihovom uništenju. To zahtjeva kombinaciju preventivnih, mehaničkih i na kraju hemijskih mjera."
Ovaj stručnjak dalje preporučuje da je u plasteničkoj proizvodnji potrebno koristiti guste mreže na ulazima kako bi se spriječio prodor odraslih jedinki. Obavezno ukloniti inficirane dijelove usjeva i oni moraju biti uništeni daleko od objekta u protivnom će tuta normalno nastaviti sa razmnožavanjem na nekim drugim vrstama, konkretno korovima.
"Izlovljavanje feromonskim klopkama i obavezno je pratiti brojnost pa na osnovu toga na kraju djelovati određenim insekticidima", rekla je Ćalićeva naglasivši da sa preparatima treba biti veoma obazriv jer se zbog velikog broja generacija u kratkom roku može javiti i izvjesna rezistentnost na određena sredstva, a da proizvođači obavezno konsultuju struku i ništa ne rade na svoju ruku.
S obzirom da slijedi period proizvodnje rasada paradajza i drugih povrtarskih vrsta, savjet je da se obavezno sprovede kompletna preventiva u cilju kontrole najznačajnijih štetočina jer je rasad prvi i najznačajniji korak u uzgoju povrća.
Tagovi
Autorica