Najčešće bolesti kupusa tokom ljeta - prepoznajte ih i suzbijte

Kupusnjače su jedne od najvažnijih povrtnih vrsta u svijetu i prema količini proizvodnje, ali i prema proizvodnim površinama. Od svih vrsta iz te porodice najvažniji je kupus. Uz različite napade štetočina, korova i nematoda, proizvodnja ovoga povrća ugrožena je i raznim gljivičnim i bakterijskim bolestima.

Na kupusu se tokom rasta javlja velik broj štetočina

Tokom ljetnih mjeseci zbog visokih temperatura i povišene vlage na kupusu se često javljaju bolesti, a kako piše dr.sc. Mirna Ceranić iz Savjetodavne službe najčešće su to koncentrične (Alternaria spp.) i prstenaste pjegavosti (Mycosphaerella brassicicola), plamenjača (Hyaloperonospora parasitica) te bakteriozne crne truleži sprovodnih snopova (Xanthomonas campestris sp. campestris).

Koncentrična pjegavost se obično javlja kasnije u vegetaciji

Koncentrična pjegavost se javlja na listovima u vidu ograničenih koncentričnih pjega prečnika 1 do 10 mm. Njihova unutrašnjost je baršunasta, tamnosmeđa i kasnije postaje crna. Iako biljke mogu oboljeti još u fazi presadnica, bolest se obično javlja kasnije kada simptomi nastaju na vanjskim listovima. Optimalne temperature za nastanak infekcije su od 20 do 23°C uz prisutnost vlage. Naime, ova bolest od juna do oktobra napada kupus, ali i brokulu, kelj i karfiol čiji cvijet zbog toga na kraju pocrni.

Prstenasta pjegavost utiče na tržišnu vrijednost

Prstenasta pjegavost se javlja na vanjskim listovima i na njima nastaju prstenaste pjege koje su najčešće prečnika 5 do 10 mm, a mogu biti i do 18 mm. Gotovo su pravilno okrugle s jednim svijetlosmeđim ili sivim središtem, a oštro su odijeljene od zdravog dijela lista hlorotičnom zonom. Ako na listu ima velik broj pjega, list žuti i otpada. Ova bolest obično ne izaziva velike štete, ali utiče na tržišnu vrijednost zbog oštećenih listova.

Zbog bakterijske crne truleži glavice ne postižu čvrstoću

Prvi simptomi bakterijske crne truleži sprovodnih snopova prepoznaju se u obliku žućkastih ivičnih promjena tkiva kotiledona ili razvijenih listova, veličine od 1 do 3 cm i u obliku slova "V". Središnji dio takvih hlorotičnih zona naknadno odumire, a lisne žile postaju crne. Kako piše mr.sc. Milorad Šubić u Glasilu biljne zaštite 6/2016, žilama se uzročnik bolesti širi do stabljike pa biljke slabije rastu, mogu se osušiti ili ne oblikuju glavicu očekivane veličine i čvrstoće.

Kada sijati kupus za berbu tokom cijele godine?

Bolest se u polju brzo širi, a pogoduju joj rosna i maglovita jutra u drugoj polovini avgusta i početkom septembra nakon kojih slijede sunčani i topli dani. Treba napomenuti da se ova bakterija zadržava na zaraženim biljnim dijelovima i do tri godine pa je važan plodored.

Važno je znati da se prenosi zaraženim biljnim ostacima, korovima, a najčešće sjemenom, a samo tri zaražene sjemenke od 10.000 zdravih mogu u optimalnim uslovima uzrokovati epidemiju. Takođe, mogu je prenositi i lisne vaši te puževi.

Najveće štete od plamenjače ako se pojavi u rasadu

Plamenjača se javlja u svim proizvodnim područjima, a najveće štete nastaju ako se bolest razvije već u rasadu. Na kotiledonima ili mlađem lišću može se primijetiti gubitak boje na pojedinim mjestima, žućenje, a na naličju lista nastaje sivobijela prevlaka. Napadnute biljke mogu u potpunosti propasti. Kasnije zaraze na odraslim biljkama uzrokuju promjene na lišću u obliku žućkastih nepravilnih pjega s karakterističnom paučinastom prevlakom na donjoj strani, a lišće kako stari, tako postaje sve otpornije.

Mjere zaštite: Poštujte plodored i dezinficirajte sjeme

Prilikom sadnje kupusa pridržavajte se plodoreda i ne sadite kupus na istoj površini dvije do tri godine. Važno je saditi otporne hibride, a sjeme radi dezinfekcije prije sjetve potopiti u toplu vodu u trajanju od 15 min i to na 50°C. Biljke ne treba saditi pregusto i važno je umjereno đubrenje azotom. Primjena preparata na osnovi bakra smanjuje zarazu, a njih ne treba miješati s drugim pripravcima.

Vrijeme je za sadnju kasnog kupusa

U zaštiti od koncentrične i prstenaste pjegavosti mogu se primjenjivati dozvoljeni fungicidi, a to su: Zaftra azt 250 sc, Zakeo 250 sc, Ortiva, Ortiva top, Nativo 75 wg, Difcor i Signum.

U zaštiti od plamenjače i bakterioza koriste se bakreni preparati: Bordovska čorba Caffaro 20 Wp, Neoram Wg ili sredstvo Rame Caffaro 32 Wp.

Foto: Flickr licenca CC