Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Zaštita bilja
  • 10.08.2023. 07:30

Kukuruzni moljac pravi veliku štetu u plodovima povrća

Poljoprivrednici sa terena javljaju da je ove godine mnogo plodova koje su oštetile gusjenice ove štetočine.

Foto: Z. Markovinović/savjetodavna.hr
  • 248
  • 37
  • 0

Ove godine mnogo je dojava o pojavi gusjenica kukuruznog moljcaOstrinia nubilalis, na plodovima paprike, patlidžana i paradajza, ali i na mahunama. Ova vrsta je polifagna, napada mnogobrojne biljne vrste, a pored navedenih najčešće je možemo pronaći na kukuruzu, kukuruzu šećercu, jabuci, breskvi. Napada i ukrasno bilje, poput hrizanteme.

Velika šteta na plodovima

Odrasli insekti su leptiri kod kojih se jasno razlikuju ženke od mužjaka. One su veće, a raspon krila im je između 25 i 30 mm. Imaju karakterističnu obojenost. Svjetlo smeđe su boje sa karakterističnom svijetlom linijom na prednjem paru krila. Jaja polaže u hrpice od 15 do 45 komada. Mužjaci su manji, njihov raspon krila je između 20 i 25 mm i nešto su tamniji. Gusjenica je duga do 2,5 cm, prljavo žuta s tamnom prugom. Lutka dostiže veličinu do 2 cm, svježa ima žućkastu boju, a zatim postaje smeđa.

Pretjerana vlažnost i niske temperature izazivaju njihovo propadanje. Već nakon 10 do 25 dana javljaju se imaga, odrasli leptiri. U toku jedne vegetacije razvija dvije do tri generacije.

Prezimljava u stadiju odrasle gusjenice na ostacima stabljike kukuruza. Prve odrasle jedinke se pojavljuju od sredine maja. To su noćni leptiri. Ženka može da odloži i do nekoliko stotina jaja, u manjim hrpicama na donjoj strani lista, čiji razvoj traje od tri dana do dvije sedmice u zavisnosti od vremenskih uslova.

Nanose štetu tako što se ubušuju u stabla i plodove. Dovode do loma stabla, polijeganja biljaka, unutrašnjost plodova je ispunjena izmetom. Oštećuju unutrašnjost plodova koje naseljava Erwinia karotovora koja prouzrokuje oboljenje vlažnu trulež, na biljkama kukuruza se razvija fuzarioza. Najveće štete nanosi tokom jula i avgusta i to na povrću za zimnici, paprici ajvaruši, paradajzu i patlidžanu i paprici za kiseljenje.

Bolje je spriječiti, jer kad jednom uđu u plod teško se suzbijaju

Brojnost se utvrđuje vizualnim pregledom na 100 listova kukuruza sa donje strane. Velika je vjerovatnoća da će njihova brojnost biti veća u zonama uzgajanja kukuruza ili gdje je prošle godine bio uzgajan. Najviše se javljaju na sortama srednje grupe zrenja. Njihov prirodni neprijatelj su ptice. Ženka parazitske osice Trichogramma evanescens polaže jaja u jaja moljca. Za efikasno naseljavanje trihograma potrebno je osloboditi 700 do 1.000 jedinki/100 m², odnosno u polja pod kukuruzom od 10.000 do 20.000 jedinki/ha.

Poslije žetve kukuruza potrebno je usitniti žetvene ostatke. U proizvodnji povrća sa parcele ili iz plastenika uklanjamo biljne ostatke i stavljamo u kompostnu gomilu. Visoke temperature koje se razvijaju u kompostnoj gomili će uništiti prezimljujuće oblike.

Paljenje slame je najgori način njenog uklanjanja: Koje su alternative?

Poštovati plodored i postavljati feromonske zamke čijim pregledom možemo utvrditi kada je optimalan trenutak za upotrebu sredstava zaštite. U organskoj poljoprivredi često se koriste sredstva na bazi neem ulja u razmaku od 10 dana u periodu masovnog leta. Tretiranja su efikasna za stadije jaja i mlade gusjenice koje još nisu prodrle u stabljike i plodove. Za utvrđivanje brojnosti koriste se i svjetlosne zamke. U plastenicima postaviti mreže protiv insekata.


Tagovi

Kukuruzni moljac Ostrinia nubillis Gusjenice u paprici Gusjenice u paradajzu Štetočina paprike Gusjenice u plodu


Autorica

Ranka Vojnović

Više [+]

Diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.

Izdvojeni tekstovi

KLUB

Svjetski dan tjestenine: Najveći ljubitelj iz BiH je jedan Banjalučanin, jeo ju je svaki drugi dan

Svjetski dan tjestenine obilježava se danas, 25. oktobra. Povodom toga, Glovo višekategorijska platforma koja omogućava pristup različitim proizvodima, predstavila je zan...

Više [+]