Kako izgleda tradicija povrtarskog uzgoja sa savremenim metodama?

Majka i sin, Milunka i Darko Šojić, sa Ariljske rampe kod Požege, (susjedna Srbija, op.ur.) nastavili su tradiciju gajenja povrća i rasada. Ranije mnogo manje, ali od prije sedam godina, Darko se potpuno posvetio tom poslu. Sada ima tri plastenika i bašte na otvorenom gdje uzgaja rasade povrća i začinskog bilja. Kada prođe vrijeme rasada, ispod plastenika sadi paradajz i krastavac.  

"Ne radim nigdje jer sam se potpuno posvetio rasadniku. Može se živjeti od ovoga, ali treba puno truda. Evo, sedam godina intezivno bavim se ovim i čini mi se da su tek sada ljudi stekli povjerenje u moje povrće. Išlo je i ranije dobro jer su moji deda i baba po majci bili poznati povrtari", kaže ovaj proizvođač koji prije podne na pijaci prodaje presadnice, a poslije podne ulazi u svoje zeleno i mirisno carstvo.

Sjeme u električnu deku pa u tople leje

U svojim plastenicima uzgaja rasad više sorti paradajza za plastenike i van njega (od holandskih hibridnih do domaćih sorti), cherry paradajz, krastavce, papriku, tikve, tikve dule, lubenice, dinje, razne vrste kupusnjača i drugo povrće. Tu je i začinsko bilje; lavanda, ružmarin, bosiljak raznih vrsta, majčina dušica, kadulja, majoran, origano, šafran, valerijana, nana, izoperuta, komorač, kopar, neven, dragoljub. Na otvorenom, uzgaja kupus, krompir i malinu.

Svi problemi rasada u toplim lejama i kako ih riješiti

"Sjetva počinje polovinom februara. Sada se to radi na savremniji način. Sjeme se prvo stavlja u "električnu deku", a odatle se pikira u posude sa supstratima. Posude zatim idu u tople leje. Od sjetve do rasađivanja potrebno je 15 do 20 dana, zavisno od spoljnih uslova. Ako su mrazevi onda to ide sporije, a ako je topliji period potrebno je manje vremena. Kada su biljke u plasteniku, onda se radi na zaštiti i njezi, prihranjivanje, zalijevanje, prozračivanje i sve drugo što je potrebno da bi se usjevi fino razvili."  

Dnevnik za orijentaciju u proizvodnji

Dok ovaj povrtar priča o svom poslu, sve pomno prati njegova majka Milunka, koja mu je glavna pomoć. Ona ima i svoju bilježnicu, nešto kao dnevnik, gdje bilježi sve podatke o svakoj biljci kada je zasađena, pikirana, kako se ponaša, da li ima promjena, vremenske uslove i slično.

"Ovo je čisto da imamo neku orijentaciju u proizvodnji i za narednu godinu", kaže Milunka, čiji su roditelji bili vrsni povrtari i proizvođači rasada.

Kako uzgojiti dobar rasad povrća