Đubrenje krompira treba da prati razvojne faze: Kada mu treba azot, fosfor, a kada kalij?

Krompir je kultura kojoj treba dovoljno biljnih hraniva kako bi osigurali dobar prinos. Osnovno pravilo je da je usjev bolje prihranjivati u nekoliko navrata nego dodati svu količinu odjednom i pretjerati. Treba paziti i na razvojnu fazu biljaka, jer se mijena potreba za specifičnim hranivima. Prevelike i premale količine dostupnih hraniva znatno utiču na kvalitet i količinu krtola.

Ova kultura odlično uspijeva na plodnom zemljištu neutralne pH reakcije, bogatom organskim materijama i dobrih vodno-vazdušnih karakteristka.

Šta u početnim, šta u kasnijim fazama?

U početnom periodu, kada biljke intenzivno rastu, neophodno je osigurati dovoljno azota, a kasnije se prednost daje fosforu i kaliju. Forsiranje samo azotnih đubriva može dovesti do bujne nadzemne mase, slabi otpornost na pojavu infekcija i napad štetočina, krtole su podložne brzom truljenju i mogu ostati sitne. Dodavanje kalija i fosfora pozitivno djeluje na otpornost prema plamenjači, krtole su krupnije i čvršće. Na dostupnost hraniva uticat će pH reakcija zemljišta.

Pojavila se pepelnica - koji su simptomi, kako je suzbiti?

Kako usjev prolazi kroz pet značajnih razvojnih faza, potrebno je pratiti njihovu dinamiku i stvarno stanje na parceli.

Prva faza je nicanje i obično se prve biljke pojavljuju iz zemlje poslije 20 do 25 dana. Troše se rezervne hranjive materije iz krtole koju smo posadili. U narednih 25 dana dolazi do intenzivnog rasta i počinje formiranje krtola. Zatim slijedi cvjetanje koja može da traje do 28 dana. U ovom periodu pojedine krtole su veličine kokošjeg jajeta i formira se oko 75 posto uroda. Nakon toga slijedi faza koja najduže traje i tokom koje dolazi do njihovog povećanja i nagomilavanja rezervnih materija. Sa sušenjem vršnih dijelova zelene mase počinje posljednja faza zrenja. Kožica postaje jača što omogućava dugotrajno čuvanje.

Šta koristiti kao prihranu?

Više azota je potrebno kada biljke intenzivno rastu i izgrađuju zelenu lisnu masu koja će hraniti krtole. Pored mineralnih možemo dodavati rastvore kokošjeg đubriva ili od druge peradi, đubrivo od divizme, korovskih biljka koje su fermentisale potopljene u vodu. Sa završetkom ove faze dodaje se ono koje je bogato fosforom za razvoj korijena. To su fosfatna đubriva, kameno brašno. U fazi povećanja krtola i nagomilavanja rezervnih materija povećavaju se zahtjevi za biljnim hranivima. Sada se dodaju đubriva bogata kalijem, kao što su kalijev sulfat, razni rastvori s pepelom od drveta, jer je bogat ovim mineralom.

Koje mjere i sredstva koristiti protiv krompirove zlatice?

U slučaju da zakasnimo, obavlja se folijarna prihrana zajedno s tretmanom zaštite od plamenjače. U ovoj godini preporučljivo je dodati i aminokiseline kako bi usjev bio što otporniji na plamenjaču kojoj pogoduju ovakvi vremenski uslovi.