• Dezinfekcija zemljišta
  • 21.01.2019. 08:00

Dezinfekcija zemljišta - koje su biološke metode

Plastenička proizvodnja je veoma intenzivna i odlikuje je stalna smjena usjeva. To dovodi do iscrpljivanja zemljišta i nagomilavanja prouzrokovača biljnih bolesti i zemljišnih štetočina što može dovesti do propadanja uzgajanih biljaka. Kako bi to spriječili provode se postupci dezinfekcije zemljišta kojima se uništavaju štetni organizmi.

Foto: Bigstockphoto/Tanacha
  • 1.237
  • 113
  • 0

Naš odnos prema plasteniku, prostoru u njemu i oko njega, zemljištu može u velikoj mjeri imati uticaj na pojavu biljnih bolesti i štetočina. Što smo nemarniji to se veći problem može javiti u toku vegetacije. Održavanjem higijene plastenika i prostora oko njega možemo mnogo učiniti kako bi spriječili pojavu bolesti ili štetočina. Naročitu pažnju treba posvetiti supstratu koji koristimo u proizvodnji rasada i zemljištu u plasteniku.

Za sjetvu povrća najbolje je koristiti gotove supstrate

U rasadničkoj proizvodnji velike štete pričinjavaju fitopatogene gljivice koje izazivaju polijeganje i topljenje rasada. Danas na tržištu imamo namjenske supstrate za proizvodnju rasada koji su već unaprijed pripremljeni i dezinfikovani što nam olakšava rad ukoliko smo hobisti i amaterski uzgajivači biljnog rasada.

Zdravo zemljište je ključ uspjeha plasteničke proizvodnje

Zemljište u plasteniku koristi se više godina, biljni usjevi se smjenjuju i po nekoliko puta u toku godine, a sve to dovodi do zamora zemljišta. Vremenom dolazi do nagomilavanja prouzrokovača biljnih bolesti i štetnih organizama (jaja, larve, ličinke i odrasli insekti, nematode, puževi, tripsi, pauci). Na uspješnost uzgajanja povrća u najvećoj mjeri ima nakupljanje fitopatogenih glivica kao što su Pythium spp., Fusarium spp., Phythopthora spp., Verticilium spp. koje izazivaju polijeganje, trulenje i dovode do propadanja biljaka.

Najbolje bi bilo premjestiti plastenik na novu lokaciju, ali to najčešće nije izvodljivo. Jedan od načina obnavljanja zemljišta  i smanjenja populacije štetnih organizama je da prije sadnje ili sjetve glavne kulture uzgajamo žitarice. Prednost žitarica je što prekidaju lanac razvoja većine bolesti i štetočina povrća koje uzgajamo u plasteniku. Osim toga, korijen žitarica prodire u zemljište i čini ga rahlijim. Raž je vrsta koja se najšežće koristi, dok zob treba izbjegavati zbog isušivanja zemljišta. U zavisnosti od biljnih vrsta koje namjeravamo uzgajati u plasteniku možemo za dezinfekciju i obogaćivanje iskoristiti mahunarke, posebno je značajna vigna.

Metarske mahune dobro rode i kada je suša

Ipak se najčešće obavlja dezinfekcija zemljišta različitim postupcima i materijama. Prije bilo kakve dezinfekcije potrebno je ukloniti sve biljne ostatke, očistiti plastenik i opremu. Na ovaj način ćemo ukloniti veliku količinu prouzrokovača biljnih bolesti koji se nalaze u i na biljnim ostacima, olakšaćemo rad prilikom dezinfekcije zemljišta.

Postoje razlićiti postupci dezifekcije: fizički, termički, biološki i hemijski. Hemijski fumiganti su otrovi i zbog toga uvijek prednost treba dati neotrovnim postupcima.

Dezinfekcija snijegom

Ovo je stari metod i vidljiv svakom baštovanu koji ima baštu. Zemlja poslije zime i snijega je mnogo "zdravija" i bolja za obradu. Niska temperatura, posebno smjena viših i nižih temperatura tokom zime dovodi do propadanja štetnih organizama i smanjenja njihovog broja u zemljištu koje koristimo za uzgajanje biljaka. Osim za gredice ova metoda je podesna za niske tunele ili prekrivene gredice. Jednostavno se gredice i tuneli otkriju da na njih pada snijeg ili se snijeg sa okolnog prostora lopatama prebaci na gredicu.

Solarizacija

Ovo je postupak iskorištavanja Sunčeve energije. Zemljište je prije ovog postupka potrebno pripremiti i usitniti. Da bi postupak imao efekta vlažnost zemljišta treba biti 60%. Nakon toga se zemljište prekriva folijom i ostavi prekriveno od 2 do 3 mjeseca. Temperatura ispod folije se povećava i na taj način se uništavaju štetni organizmi.

Dezinfekcija vodenom parom

Vodena para ima izuzetna dezinfekciona sredstva. Najjednostavniji način koriste hobisti kada pripremaju supstrat za sjetvu. Jednostavno zaliju manju količinu zemlje vrelom vodom. Profesionalna dezinfekcija vodenom parom je skup postupak, jer nam treba posebna oprema. Zemljište se prekriva folijom, a u zemljište se ubrizgava vodena para koja u periodu do 60 minuta povećava temperaturu zemljišta do 80°C. Mada, trajanje postupka i vrijednost temperature zavise od dubine sloja koji se dezinfikuje. Nakod odrađenog postupka potrebno je da prođu dvije sedmice kako bi se procesi u zemljištu usatbilili i nastavili funkcionisati pošto visoke temperature vodene pare djeluju na sve žive organizme u zemljište.

Termička dezinfekcija zemljišta

Za ovaj postupak se koriste posebne mašine kojima se zemljište zagrijava na temperaturu do 95°C u trajanju od 5 minuta. Ovaj postupak uništava spore i micelije glivica, mnoge štetočine koje prezimljavaju u zemljištu, sjeme korova.

Dezinfekcija biljkama

Već sam spomenula "odmaranja" zemljišta sjetvom žitarica, ali pored žitarica mogu se koristiti i druge biljne vrste. Kadifica i neven su odlične biljke za dezinfekciju zemljišta, posebno kada je u pitanju problem sa nematodama. Slačica je još jedna biljna vrsta koja je odlična za dezinfekciju zemljišta. Posijane biljke se zaoravaju i tokm raspadanja u zemljištu oslobađaju se materije koje smanjuju gljivice koje izazivaju biljne bolesti, a istovremeno smanjuju sposobnost klijanja sjemena raznog korova.


Tagovi

Dezinfekcija zemišljišta Plastenička proizvodnja Higijena plastenika Rasadnička proizvodnja Biološke metode


Autorica

Ranka Vojnović

Ranka Vojnović

Ranka je diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi