Više od polovine primijenjenog hraniva ostaje neiskorišteno, znate li za strategiju 4R?

Gnojidba, kao nešto što je nezaobilazno u poljoprivrednoj proizvodnji, istovremeno sa sobom nosi kako ekonomske, tako i ekološke i druge probleme o kojima se mora voditi računa. Fokus je na resursima. Međunarodni institut iz Kanade razvio je strategiju 4R, koju danas, manje-više, svi promovišu. Prema riječima prof. dr Hamdije Čivića, s Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, ona se temelji na pravom izboru, pravoj dozi, vremenu i mjestu.

Za pravi odabir moramo biti poznavaoci fizičko-hemijskih i svih ostalih svojstava đubriva. Kod doze, koja je također vrlo važna, pomažu alati pametne poljoprivrede kao odgovor svim izazovima.

"Vrijeme zavisi od vrste biljaka, njene fenofaze, pogoditi, dakle znati, kada koje hranivo dati i mjesto u smislu da trebamo pozicionirati ta đubriva da bi njihov učinak bio najveći, što direktnije u zonu korijena, određenu dubinu kako bi biljka to mogla iskoristiti na najbolji način", pojasnio je prof. dr Čivić.

Učinak i efekat iskorištenosti đubriva jako mali, napominje, kazavši i kako je nauci poznato, da je stepen iskorištenosti fosfora 10-20 posto u odnosu na primijenjenu količinu, azota i kalija 40-50 posto. To znači da je više od polovine neiskorištenih hraniva u odnosu na količinu koja je primijenjena. Jedno od rješenja jesu precizna, pametna, digitalna poljoprivreda.

"Na bazi svih ovih inputa, gdje su ključni senzori koji nam šalju informacije o stanju vlage, koncentraciji soli i drugih agro ekoloških parametara, ti svi inputi se pohranjuju i obrađuju te pomoću sistema automatizacije, bez praktično potrebe da čovjek prisustvuje tome, može da se dozira upravo kad i koliko treba, i gdje treba", ističe profesor.

Dva načina preciznog doziranja

Sistemom se može upravljati s bilo koje tačke, preko aplikacije, što znači da poljoprivrednik ne mora biti prisutan na parceli, što je danas velika prednost, posebno s problematike radne snage. No, u bh. prilikama svakako se mora voditi računa i o njihovoj isplativosti.

Koliko god ratarstvo bilo neprofitabilno, bez pšenice i kukuruza nema opstanka

Dva su načina doziranja kod preciznog đubrenja, napomenuo je profesor: "Jedan je kroz upotrebu čvrstih granuliranih đubriva, tzv. varijabilnom metodom, gdje zahvaljujući tehnologijama, poput GPS-a, navigacionih sistema, GIS-a, izrađuju određene mape. Naravno, morate imati mašine koje imaju GPS-ove, gdje ćete te mape instalirati i onda će takvi uređaji na ovim parcelama distribuirati varijabilne doze đubriva."

Traktor će, dodaje, nailaskom na određeni dio parcele izbaciti odgovarajuću dozu, negdje više, negdje manje. Za sve ovo je potrebno naravno da imamo sve alate i znanje u naprednim tehnologijama, koje imaju i tu vrstu "manjkavosti" jer zahtijevaju stručnost.

"Drugi način jeste distribucija gnojiva putem sistema navodnjavanju, kroz sistem za fertigaciju, tu nam pomažu senzori, zatim svi podaci koje sistem prima i koji se pohranjuju na kontrolnu tablu, a onda to sofver obradi i u zavisnosti od kulture, on će preračunati potrebe količine i automatski, poslati signal i aktivirati sistem", kaže Čivić.

Zelenija biljka znači da je više azota

Većini su poznate i satelitske snimke i podaci koji se dobijaju dronovima. Na principu refleksije, moguće je uočiti stanje biljaka po primjeru vezano za sadržaj hlorofila, odnosno zelene boje.

"Pošto je sadržaj hlorofila u korelaciji sa ishranom azota, što je intenzivnija zelena boja znači više je ishrane sa azotom i obrnuto. Na bazi toga možemo da utvrdimo stanje usjeva", rekao je profesor.

Govoreći o distribucija gnojiva putem sistema navodnjavanja, ističe kako je smart fert dio odnosno srce čitavog sistema. Poslužio se primjerom sistema instaliranog na oglednom poligonu u Butmiru koji ima 14 izlaza ili zona, dakle moguće je 14 sekcija navodnjavati, plus 4 kanala za fertigaciju.

"Namijenjen je proizvođačima koji navodnjavaju polja putem sistema kap po kap, koji je preduslov za instaliranje ovog dijela sistema i da su instalirani elektroventili. Sistem je primjenjiv za sve površine od nekoliko 100 kvadrata do nekoliko 100 ha", dodaje.

Šta mora znati voćar 21. stoljeća i koje su sorte budućnosti kod jabuka?

Također, postavljeni su senzori protoka koji se instaliraju na glavnom vodu, to je vrlo važno zbog praćenja kolika je količina vode isporučena, jer može se desiti kvar na sistemu, što se može provjeriti u svakom momentu preko mobilne aplikacije, jer je čitav sistem povezan putem WiFi signala.

Profesor Čivić je predavanje održao u okviru prezentacije projekta "Pametni sistemi u poljoprivredi - odgovori izazovima 21. stoljeća", kroz koji je Poljoprivredno-prehrambeni fakultet u Sarajevu nabavio savremenu opremu koja će biti iskorištena na njihovim oglednim usjevima.