Koliko god ratarstvo bilo neprofitabilno, bez pšenice i kukuruza nema opstanka

Koliko god ratarstvo bila neprofitabilna grana poljoprivrede, u poređenju s nekim drugima, bez pšenice i kukuruza nema ostanka i opstanka svijeta. S tim u vezi moraju se tražiti putevi, šta i kako činiti u budućnosti, kaže prof. dr Mirha Đikić. Redovna profesorica Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta Univerziteta u Sarajevu je zajedno sa kolegom prof. dr Teofilom Gavrićem, bila dio "ratarskog tima" ovog fakulteta u projektu "Pametni sistemi u poljoprivredi – odgovori izazovima 21. stoljeća". 

Ona je istaknula kako postoji nekoliko mogućnosti upotrebe pametne poljoprivrede kada je u pitanju obrada, sjetva i primjena herbicida, odnosno sofisticiranih metoda u suzbijanju korova. 

Precizna sjetva

U obradi mogu pomoći senzori ili upotreba pametnih sistema za praćenje suzbijanja zemljišta, jer je, kako navodi, dobro poznato šta teške mašine mogu da naprave i u kojoj mjeri se takav vid problema može prevazići. 

"Kod obrade je naručio bitno izbjegavanje preklapanja redova, odnosno ostanka praznog prostora koji nije adekvatno obrađen. Pametni sistemi tu mogu pomoći", navela je profesorica Đikić. 

Primjena sistema precizne poljoprivrede u sjetvi podrazumijeva primjenu automatskog upravljanja traktorom, automatsku kontrolu sekcija, tehnologiju promjenjive količine sjemena i nadzor protoka sjemena. 

"Ovdje imamo dvije mogućnosti vezane za konkretnu primjenu preciznih sijačica, ali i sijačica kroz koje se može tačno vidjeti i odrediti gdje je koja sjemenka pala, je li ostao neki prazan prostor ili nije, može li se kasnije regulisati. Dakle, što se tiče sijačica i sjetve u ratarskoj proizvodnji primjena ovih pametnih sistema najprihvatljivija i na neki način najbolja moguća", istakla je profesorica. 

Sjetva pšenice: Birati deklarisano, a ne "sjeme s tavana"

Takvi strojevi imaju i optičke senzore koji detektuju svaku posijanu sjemenku i informaciju šalju u bazu podataka, pa je moguće kasnije tačno vidjeti koliko je sjemenki u kojem redu i na kojem mjestu posijano. Za sjetvu se unaprijed pripreme karte sjetve i sijačica izvršava nalog prema tim podacima. 

Ukoliko je parcela koja se sije nepravilnog oblika, sijačica će posijati sjeme bez preklapanja na tačno definirani razmak, na taj način se štedi sjeme i osiguravaju optimalni uvjeti za dalji rast i razvoj biljaka. 

Norme sjetve

Varijabilna norma sjetve smanjuje količinu sjemena po jedinici površine čime se smanjuju proizvodni troškovi posebno kod visokokvalitetnog certificiranog sjemena. Ova metoda koristi precizne sijačice, moderni softver i baza podataka.

"Kao što imamo norme đubrenja, imamo i primjenu odgovarajuće količine sjemena shodno samom kvalitetu zemljišta. Tamo gdje je boja zelenija (fotografija iznad, op.a.) može ići veći broj biljaka, tamo gdje je plava ili crvena, tu nam stoji mogućnost da idemo sa manjim brojem biljaka, čime će se potencijal zemljišta iskoristiti", kazala je Đikić, dodavši da polja nisu homogena, već sadrže različite zone, sa različitom plodnošću i vlagom. 

Na sušnim i manje plodnim zemljištima norma sjetve se smanjuje, dok se na plodnim i vlažnim povećava.  

Govoreći o satelitskom praćenju suhe materije, profesorica na katedri za ratarstvo, istaknula je da ono identifikuje sadržaj suhe materije u biljkama koristeći satelitske slike. Idealan procenat je 30 do 35%. 

"Kod određivanja same žetve jako je bitno da li neki hibrid ima 30 ili 35 procenata suhe materije i da li i u koje vrijeme će se on moći žeti, odnosno u kojoj fazi će dati najbolje rezultate. Kukuruz požnjeven kada je sadržaj suhe materije ispod 30 posto, obično ima premalo skroba. Ako je sadržaj iznad 35 posto može doći do gubitaka prilikom skladištenja", navela je prof. dr Đikić, dodavši da je ispitivanje sistema "SAT TS-Monitoring" na 90 farmi širom Njemačke potvrdilo pouzdanost ovog sistema u različitim klimatskim oblastima. 

Suzbijanje korova

Dronovi su, kako je dodala, jako pogodni u suzbijanju korova i u takvim okolnostima se troši 90 posto manje herbicida, što je značajno i sa aspekta cijene i okoliša. 

"Još jedna mogućnost u suzbijanju korova, koja je alternativa hemiji, je primjena robota, odnosno jedina mogućnost u sistemima koji ne dozvoljavaju upotrebu herbicida i tu imamo različite mogućnosti. Oni rade na principu metalnih šipki, lasera, pljevilice koje čupaju korov ili laser koji u centar pogodi korov." 

Autonomni roboti su razvijeni kao ekološka alternativa suzbijanju korova. Mogu se koristiti od nicanja do zatvaranja međurednog prostora, razlikujući usjeve od  korova u realnom vremenu. 

Kako funkcioniše pametni sistem za navodnjavanje i prihranu biljaka?

Kroz projekat "Pametni sistemi u poljoprivredi – odgovori izazovima 21. stoljeća", Poljoprivredno-prehrambeni fakultet u Sarajevu dobio je opremu koja će biti iskorištena na njihovim oglednim usjevima, a rezultati će biti predstavljeni naredne godine.