Pojedinu robu, kao što je voće, povrće, voda ili pivo, ne bi ni trebalo toliko da uvozimo zato što te potrebe možemo podmiriti iz domaće proizvodnje.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, tokom prvih devet mjeseci 2021. godine, iz naše zemlje izvezeno je robe u vrijednosti od oko deset milijardi KM, što je za 33,1 procenta više u poređenju sa analiziranim prošlogodišnjim periodom. Istovremeno, uvoz je povećan za 24,2 odsto te je dostigao cifru od 15,3 milijarde KM.
Kada je riječ o pokrivenosti uvoza izvozom, ona je iznosila 65,9 procenata, a spoljnotrgovinski robni deficit bio je 5,2 milijarde KM.
"Spoljnotrgovinski deficit od januara do oktobra u ovoj godini bio je oko 500 miliona KM veći nego lani u istom periodu, kada je ta vrijednost iznosila 4,7 milijardi KM", pokazuju podaci Agencije.
Izvoz iz Bosne i Hercegovine na tržište EU, u navedenim mjesecima, realizovan je u iznosu od 7,4 milijarde KM i to je za 35 procenata više nego u istom vremenu u 2020. godini dok je uvoz bio za 22,2 odsto veći i iznosio je 9,1 milijarde KM.
Iz Spoljnotrgovinske komore BiH ocjenjuju da je glavni uzrok povećanja i uvoza i izvoza otvaranje granica nakon kulminacije pandemiije virusa korona.
"Procenti često zavaravaju, a pravi pokazatelj pozitivnih ili negativnih trendova u spoljnotrgovinskoj razmjeni upravo je deficit", ukazao je za Glas Srpske potpredsjednik Komore, Nemanja Vasić.
Takođe je napomenuo da je 2021. samo nominalno bolja od prošle, a ukoliko se gleda sa finansijskog aspekta, na postojeće stanje utiče i povećanje cijena, koje je dovelo do toga da manje količine robe košta više.
Vasić pojašnjava da će se to primjetiti tek kasnije zato što se drastično poskupljenje dogodilo u drugoj polovini 2021. godine. Pri tom, proizvođači iz zapadnih zemalja su konkurentniji od domaćih zato što imaju bolje tehnologije i veće podsticaje.
"Pojedinu robu, kao što je voće, povrće, voda ili pivo, ne bi ni trebalo toliko da uvozimo zato što te potrebe možemo podmiriti iz domaće proizvodnje. Na primjer, izvozimo jabuke, a iz Poljske uvezemo mnogo više", ističe Vasić, napominjući da veće količine ovog voća možemo plasirati na međunarodno tržište jer dobar dio propada u našim zasadima.
Smatra da bi se taj problem mogao riješiti tako što bi se domaća proizvodnja više stimulisala. Bolje cijene domaćih proizvoda mogu se postići ili većom prodajom ili konkretnijim potporama našim uzgajivačima voća.
"Ljudi u BiH još nisu razvili svijest o kupovini ovdašnjih proizvoda, te je izvjesno da je to proces koji će duže trajati kod nas", napomenuo je Vasić.
Poljske jabuke se prodaju u našim marketima, zato i nema plasmana domaćih!
Kako smo ranije čuli od predsjednika Udruženja voćara RS, Dragoja Dojčinovića, u našoj zemlji - kako u Republici Srspkoj tako i u Federaciji Bosne i Hercegovine, problem je u nekontrolisanom uvozu poljoprivredno prehrambenih proizvoda.
"Breskve, trešnje i višnje uglavnom se uvoze jer nemamo dovoljno sopstvenih", podsjetio je Dojčinović, napominjući da se i kod povrća uvozi sve i svašta, naročito iz Turske i Albanije, zbog čega proizvođači često uništavaju proizvode iz vlastitog uzgoja.
Tagovi
Autor
