Najjednostavnije rješenje u navodnjavanju - rad apsolvenata Poljoprivrednog fakulteta

Među tri najbolja rada na ovogodišnjoj Međunarodnoj konferenciji namjenjenoj studentima poljoprivrede i veterinarske medicine našao se i rad trojice apsolventa smjera Uređenje, korištenje i zaštita voda Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu, u susjednoj Srbiji.

Rad "Use of genetic algorithms in integrating multiple irrigation sprinklers" Filipa Guše, Luke Matea i Vladimira Zahorjanskog, u disciplini usmenog izlaganja, proglašen je kao jedan od najboljih.

"Konkurencija je velika. Nije bilo lako doći do ovog priznanja posebno ako uzmemo u obzir da smo mi bili najmlađi i jedini sa osnovnih studija, ostali takmičari su studenti master i doktorskih studija. Velika nam je čast što smo se našli među njima. Prezentacija je održana online zbog trenutne epidemiološke situacije u svijetu", navodi Zahorjanski.

Zaliti što veće površine, sa što manje uloženog novca

Rad se, objašnjava, zasniva na upotrebi genetičkih algoritama u integrisanju prskalica za navodnjavanje, a cilj je bio naći najbolje rješenje tako da se obezbjedi zalijevanje što veće površine, a uloži najmanja moguća suma novca.

"Već smo se kroz seminarski rad na fakultetu susreli sa genetičkim algoritmom pa nam to nije bilo ništa strano, već naprotiv, veoma poznato od ranije. Radili smo na njemu tri nedjelje svakodnevno, a najveća podrška i pomoć bila nam je naša mentorka koja nam je i predložila da se prijavimo za ovo takmičenje."

Više insekata i bolesti u biljnim kulturama donijele klimatske promjene - edukacija ključna

U pitanju je, dodaje Mate, primjena vještačkih inteligencija kroz aplikaciju tako što se u nju ubace određeni parametri koji se prate i ispituju, te na kraju aplikacija sama izračuna, izanalizira i ponudi najbolju opciju.

"Mi smo stavili parametre četiri prskalice sa različitim karakteristikama, uzeli smo GaNetXL koja je namjenjena za nekomercijalne svrhe i pretežno je koriste studenti u ovakvim situacijama. Ograničili smo se na površinu od dva hektara, a bazirali smo se na parkovsko navodnjavanje", kaže Mate i dodaje da im je aplikacija pokazala koju prskalicu treba da postave i tim procesom došli su do toga da za realtivno malo para mogu da obezbjede navodnjavanje travnate površine od dva hektara.

Cilj je pronaći najjednostavnije rješenje

Osim toga, GaNetXL omogućava praćenje i drugih parametara, dodaju naši sagovornici poput potrošnje energije, proticaja vode i tako dalje. Njihova ideja, kažu, i te kako bi se mogla primjenjivati u praksi.

"Ovo jeste dobar način i pokazatelj da se kompjuterske tehnologije mogu primjeniti u oblasti poljoprivrede i vodoprivrede. Vjerujem da će velike kompanije lakše prihvatiti nove metode, ali se nadam da će u budućnosti i tradicionalni poljoprivrednici prihvatiti novine", smatra Guša.

Njihov cilj, dodaje, upravo je olakšati i omogućiti pronalaženje jednostavnijih solucija uz pomoć kompjuterskog sistema.

"Naša ideja se zasniva na tome da u oblasti poljoprivrede i vodoprivrede omogućimo da, kroz implementaciju genetičkih algoritama, ubrzamo i pojednostavimo procese u proizvodnji, u ovom slučaju u navodnjavanju."

Mogućnost implementacije projekta u sve grane agrara

Ovo je, dodaje Mate, podstrek za dalje napredovanje i usavršavanje, a plan je da trenutnu zamisao realizuju kao projekat u budućnosti.

"Nama to predstavlja neku bazu za dalje razvijanje pilot projekta. Mi bismo to uradili kroz komercijalnu aplikaciju kroz koju bismo ispitivali i druge parametre. Mislim da bi ovako nešto i slične ideje znatno olakšale poljoprivrednu proizvodnju, ali da proizvođače treba prije svega edukovati prije prave primjene ovakvih sistema jer se mnogi i dalje drže tradicionalnog pristupa", navodi on.

Sistemi navodnjavanja povrća - paradajz i paprika trebaju "kap po kap", a kupusnjače kišenje

Njihov projekat mogao bi se, kaže, implementirati u sve grane agrara. Na taj način bi se moglo lakše i brže izračunavati koliko je prskalica potrebno za navodnjavanje bilo koje biljne vrste, a tako da proizvođača sve to minimalno košta.

"Mi još uvijek nismo odredili ciljnu grupu i kome bismo to predstavili, ali mislim da bi to prvo bile neke razvijenije firme i kod nas i na stranom tržištu koje već znaju kako to funkcioniše. Kasnije bismo se okrenuli i manjim proizvođačima. Imamo ideju i o formiranju nevladinih organizacija koje bi se bazirale na ekologiji, uticaju čovjeka na poljoprivredu i primjenjivanju savremenih tehnologija u oblasti agrara."

Filp Guša, Luka Mate i Vladimir Zahorjanski nadmetali su se sa učesnicima iz mnogih zemalja poput Češke, Rumunije, Estonije, Letonije, Litvanije, Rusije, Turske, Hrvatske, Crne Gore, Mađarske, a bila su prijavljena ukupno 23 rada. Inače, ova konfenrencija održana je 44. put.