• Mijenjanje klime
  • 01.12.2019. 10:30

Više insekata i bolesti u biljnim kulturama donijele klimatske promjene - edukacija ključna

Klimatske promjene su tema koja sve više zaokuplja poljoprivrednike na svjetskom nivou. Kakvi problemi izazvani globalnim zagrijavanjem se javljaju na našem podneblju i kako se oni mogu riješiti ?

Foto: Mina Erić
  • 56
  • 7
  • 0

Pitanju klimatskih promjena treba vrlo ozbiljno pristupiti. Globalno zagrijavanje ima sve veći uticaj i na poljoprivredu. Povodom ove teme, razgovarali smo sa Tatjanom Dudaš, doktorandom na Departmanu za fitopatologiju i zaštitu životne sredine na Poljoprivrednom fakultetu, u Novom Sadu.

Zbog mineralnih đubriva koja se dodaju u zemljište, kao i stočarstva koje dovodi do velike emisije gasova i tako pospješuju efekat staklene bašte,  poljoprivredna proizvodnja takođe ima ključan doprinos u svemu ovome. 

Druga stvar na koju Dudaš skreće pažnju je rast ljudske populacije i nedostatak tla koje je pogodno za proizvodnju. Ovaj resurs se iscrpljuje, a to vodi ka krčenju šuma. Zbog smanjenja šuma, nivo kisika opada, što takođe utiče na globalno zagrijavanje. 

Promjenom temperature, mijenjaju se biljna staništa

Temperatura, kao i promjena sastava atmosfere, utiču na biljke, a Dudaš to objašnjava ovako: "Ako se promijeni klima u određenim geografskim  područjima, biljke koje smo navikli da gajimo, više nećemo moći jer će se javiti nove. Na primjer, sve tropske biljke areal rasprostranjenja proširiće sjevernije zato što će im klima biti odgovarajuća. Tako da ćemo možda na našem podneblju moći da gajimo mediteranske vrste".

Suši se evropsko zemljište: Umjesto da upija ugljični dioksid, oslobađat će ga?

Nove generacije insekata utiču na kvalitet i prinos

Ono što je takođe nezgodno je i promjena populacija insekata. Tatjana ističe dva primjera uticaja postojećih promjena na insekte i biljni svijet.

"Kada su hladne zime, kod određenih vrsta imamo dvije generacije godišnje. Sada, kada je toplo, dešava se da imamo i tri generacije godišnje i one više uništavaju usjeve jer nemaju toliki period mirovanja. Aktiviraju se ranije, u proljeće i ostaju sve do novembra. Najezda stjenica jedan je od primjera. Takođe, posljednjih godina smo imali primjere da biljka procvjeta u jesen što remeti njen uobičajen ciklus. Kasnije ona nema dovoljno snage da procvjeta na proljeće kad joj je vrijeme i rod propadne“.

Aspergillus utiče na pojavu aflatoksina

Aspergilozna (sivo - žuta) pljesnivost kukuruza primjer je bolesti koja se kod nas nije ranije pojavljivala, a sada je sve češći problem. Prouzrokuje je Aspergillus flavus, patogen koji napada usjev kada je već oslabljen. U našim predjelima obično napada kukuruz koji je pogođen sušom, nedostatkom vode ili vremenskim nepogodama. Kada su biljke pod stresom patogen ih lakše napada i na njima se razvija. Najveći problem je u tome što se tako stvaraju toksini, prvenstveno aflatoksin koji dalje prelazi u mlijeko ukoliko taj kukuruz pojede krava.

Mikotoksini u hrani za životinje - tihi ubojica farme i opasnost za zdravlje ljudi

"Do pre desetak godina sa tim nismo imali problema, a sada zbog toga što su ljeta izrazito topla i sušna, a mi gajimo kukuruz na poljima bez navodnjavanja, ovaj problem je čest. Ako bude moralo da se uvede navodnjavanje, smanjiće se ekonomičnost proizvodnje jer bi to podiglo troškove ulaganja i dovelo do brojnih problema“, navodi ova naučnica.

Tatjana Dudaš kaže kako je ključna edukacija

Poenta je da se edukuju poljoprivredni proizvođači, da obrate pažnju na nova oboljenja koja biljke ranije nisu imale. Zatim, da se prati proizvodnja, kako bi se na vrijeme primjetilo prisustvo infekcija. Ako se zaraženi klipovi drže zajedno u skladištu, infekcija nastavlja da se širi.

Šta raditi sa zaraženim žitom?

Postoje načini za dekontaminaciju koje uključuju određene hemijske i biološke metode. Biološke podrazumijevaju upotrebu mikroorganizama koji mogu da razgrade toksine. Međutim, to se kod nas rijetko primjenjuje. "Ukoliko takvim kukuruzom naši proizvođači hrane krave, mogu dodati određeni apsorbent u ishranu koji će vezati toksin tako da se on izlučuje iz tijela životinje, izbaciće se i neće se zadržavati u mlijeku. Zeolit može da posluži dobro u ove svrhe. Može da se nađe u većini poljoprivrednih apoteka", navodi Tatjana.

Preventivne mjere zaštite

Kao problem koji se takođe javlja, ona izdvaja nedovoljno razvijenu mehanizaciju na našim prostorima.

"Ono što je nezgodno jeste to da u periodu kada bi trebalo tretirati kukuruz, kada ima već desetak listova, on je dosta visok pa se u polje ne može ući uobičajenim mašinama nego bi trebalo koristiti one sa visokim klirensom, koje pri kretanju premašuju visinu biljke i ne oštećuju ih. Mali broj poljoprivrednika ima odgovarajuću mehanizaciju jer do sada nisu morali da tretiraju kukuruz u toj fazi", objašnjava ona.

Koja su rješenja?

Najviše nade polaže se u stvaranje novih sorti koje će biti prilagođene gajenju u uslovima koji dolaze, kao što su suša ili siromašno zemljište koje nije najboljeg kvaliteta. Zatim, trebalo bi se posvetiti novim metodama očuvanja vode. Obratiti pažnju na to kako se troši voda i stvoriti efikasnije sisteme za navodnjavanje.

"Mi smo blagosljoveni tlom koje imamo i klimom koja još uvek nije toliko izmjenjena, iako postoje izazovi. Još uvijek nismo došli do kritične tačke. Edukacija je ključ kako bismo se svi odnosili sa više poštovanja prema prirodi i prema hrani" zaključuje Dudaš.


Tagovi

Klimatske promjene Efekat staklene bašte Insekti Aspergilus flavus Tatjana Dudaš Stvaranje novih sorti Pljesnivost kukuruza Nedostatak tla


Autorica

Mina Erić

Mina je diplomirani filolog, zaljubljenik u novinarstvo, prirodu i zelenu boju. Životni moto: "All you need is faith, trust and a little bit of pixie dust"

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi