Pilot popis poljoprivrede traje do 30. oktobra, a provodi se na uzorku od 200 popisnih krugova od kojih je 112 u Federaciji BiH
Započelo je opsežno statističko istraživanje o broju poljoprivrednih gazdinstava, njihovoj strukturi, metodama proizvodnje, mjerama podrške za ruralni razvoj i drugim podacima u BiH. Treći dan od kako su popisivači počeli kucati na vrata gazdinstava širom države, jučer, 18. oktobra, naša ekipa provjerila je kako protiče probni popis poljoprivrede na terenu.
Anketar Melvin Mujić, naš je vodič u ovom slučaju, već je jednom posjetio domaćine u svom popisnom krugu, Hadžićima i Vogošći, barem one koje je zatekao na adresi. Dok idemo ka dogovorenom domaćinstvu, priča nam da se mnogo toga promijenilo od popisa stanovništva provedenog 2013. godine, a na osnovu kojih podataka se provodi i ovaj popis.
"Mnogi su prestali da se bave poljoprivredom, neki su prodali imanja, treći odselili", kaže Mujić.
Našeg prvog domaćina u Vogošći, Harisa Begovića, zatičemo dok na imanju bere grožđe. Na pločniku ispod kuće spremne su jabuke i kruške za preradu, pravit će sok. Suše se i tek ubrani orasi. Poljoprivreda nije njihova primarna djelatnost, uzgajaju voće i povrće za svoje potrebe.
"Porodično se bavimo biljnom proizvodnjom na površini od 1.400 metara. Pod povrćem je 400 m, 350 na otvorenom i 50 je plastenik, a voćnjak je na jednom dunumu", govori Haris odgovarajući na pitanja anketara.
Dalje saznajemo da nema stoke ni košnica, nemaju registrirano poljoprivredno gazdinstvo i ne prodaju svoje proizvode. Popisivač postavlja pitanja i o zemljištu uzetom ili datom u zakup, zatim da li imaju livade, pašnjake, kukuruz, cvijeće, sadni material i drugo. Zaustavlja se kod voćnjaka, gdje Haris precizira ukupne površine pod jabukom, kruškom, šljivom i orahom.
"Više od 70 posto voćaka je starosti preko pet godina, ostatak su mladice", navodi u odgovorima. Potom slijedi set pitanja o obradi i održavanju poljoprivrednog zemljišta, zaštiti oranica, međama između parcela, plodoredu... Ovo domaćinstvo navodnjava kompletnu površinu koju obrađuje.
"Plastenik smo riješili sistemom ‘kap po kap’, a za ostatak koristimo vodu iz potoka u blizini", pojašnjava Begović te odgovarajući dalje, dodaje da ne provode nikakav poseban proces u održavanju sistema za navodnjavanje.
U upitniku su i pitanja o đubrenju zemljišta, njegovoj nabavci i skladištenju, mehanizaciji, sistemima za preciznu poljoprivredu te analizi zemljišta, eventualnom korištenju opreme za proizvodnju obnovljive izvore energije, proizvodnji rakije ili vina, objektima za skladištenje poljoprivrednih proizvoda, članovima gazdinstva kao i vremenu bavljenja poljoprivrednim radovima.
Također, poljoprivrednici se pitaju i o nivou obučenosti, angažiranju sezonske radne snage, mjerama podrške, ali i korištenju računara, posjedovanju interneta i korištenju aplikacija kao podršku u upravljanju radom gazdinstva te o izvorima informisanja i knjigama evidencije poslovanja, osiguranju, kreditima, mjerama sigurnosti.
Većinu ovih pitanja nije odgovarao Šefko Marevac. On je pčelar i živi u zgradi, a košnice je priča nam preselio u Goražde, ranije su bile u Vogošći. Iako posjeduje 274 dunuma zemlje, ne bavi se uzgojem bilja. Kaže da nije čuo za popis poljoprivrede, ali nas poziva da uđemo u njegov dom, jer mu je "neugodno zbog komšija da stojimo u haustoru".
"Registriran sam u općini Vogošća kao poljoprivrednik, član sam i udruženja pčelara, općine bi trebale biti zadužene za to jer imaju već sve informacije", komentira Marevac na početku, ali dodaje da je spreman dati sve podatke.
Samostalno se bavi pčelarstvom, više je to hobi, navodi tokom upitnika, pojasnivši da je u penziji te kako svaki vikend putuje u Goražde. Tome se posvetio posljednjih pet godina od kako mu je supruga umrla.
"Imam 52 društva. Ne prodajem med, ja to poklanjam", ističe ovaj certificirani pčelar, naglasivši da od kako je preselio košnice više ne dobija poticaje. Podatke o količinama obradivog i neobradivog zemljišta, dodaje, ne zna, a napamet ne želi odgovarati jer, kako kaže, uvijek postoji mogućnost neke provjere.
Sva pitanja koja se ne tiču pčelarstva i rada oko pčela, Mujić, u ovom slučaju preskače i time skraćuje vrijeme trajanja popisa. No, pred njim je još mnogo posla jer sa spiska za anketiranje, mnoge ne zatiče na adresama.
"Neki ljudi su zaposleni, pa idem kasnije da provjerim, ali opet moram stići u nekom prihvatljivom terminu, da ne bude prekasno. Također, za nekoliko njih imam informacije da su na svojim imanjima na planinama te da rijetko silaze u grad", dodaje ovaj popisivač.
Pilot popis poljoprivrede traje do 30. oktobra, a provodi se na uzorku od 200 popisnih krugova od kojih je 112 u Federaciji BiH. Cilj je provjera pripremljenih metodoloških, organizacijskih i informatičkih rješenja u prikupljanju i obradi popisnih podataka kako bi se pravovremeno i na prikladan način pripremila provedba i otklonili eventualni nedostaci za provođenje sveobuhvatnog popisa poljoprivrede koji je planiran 2023. godine. Treba napomenuti i da je posljednji cjelovit popis poljoprivrede bio je proveden 1960. godine.
Fotoprilog
Tagovi
Autorica
24
Glasova: 13
Katastrofu, propast ćemo! 54,2%
Glasova: 7
Prosperitet, bit će nam bolje 29,2%
Glasova: 2
Sve će biti isto 8,3%
Glasova: 2
Ne zanima me ni EU, ni mljekarstvo 8,3%