Gdje mnogo obećavaju, malu kesu ponesi: Plan organske poljoprivrede preambiciozan i za EU?

Evropska unija već niz godina predstavlja nosioca razvoja organske poljoprivrede u svijetu. Naširoko su poznati ambiciozni planovi da do 2030. godine 25% poljoprivrednog zemljišta bude pod organskim uzgojem. Ovaj plan u sebi nosi zaista opravdane razloge, koji se odnose na ekološke prednosti, očuvanje i unapređenje biodiverziteta, bolje zdravlje zemljišta i zaštita kvaliteta vode. 

Da bi se postigao ovaj cilj, organski farmeri trebaju imati pristup najboljim mogućim uslovima i alatima uz poštovanje integriteta organskog sektora. Naime, u svom Akcionom planu za organsku proizvodnju iz 2021., Evropska komisija (EK) je utvrdila cilj da će stimulisati i potražnju i ponudu organskih proizvoda, u svrhu mobilizacije bolje finansijske podrške u okviru CAP.

Treba naglasiti da je u 2021. godini u EU bilo više od 378.000 poljoprivrednika u ovoj proizvodnji. Kako bi podržala ambicije akcionog plana, EK je u planu navela da će na podršku ovoj proizvodnji ići najmanje 30% budžeta za aktivnosti istraživanja i inovacija u oblasti poljoprivrede, šumarstva i ruralnih područja na teme specifične ili relevantne za organski sektor.

Velika obećanja

Poznavaoci prilika upozoravaju da osim nekoliko obećanja izvršne vlasti EU, mnogo toga se nije ostvarilo. Pored ostalog i dugo najavljivani Zakon o održivom prehrambenim sistemima na kraju nije uvršten u Program rada EK za 2024. Iako je Evropska agencija za životnu sredinu (EEA) u svom izvještaju iz decembra 2023. rangira više različitih stavki koje imaju za cilj unapređenje zaštite životne sredine, kada je u pitanju plan s početka ovog teksta, isti je dobio najlošiju ocjenu. Odnosno, vrlo malo je vjerovatno da će se ispuniti.

Međutim tu je i novi "udarac" na organske poljoprivrednike, a o kojem pišu organski farmeri iz Danske, Španije, Finske, Švedske i Letonije. Naime, prijedlog EK Uredbe o Novim genomskim tehnikama će ukoliko stupi na snagu umnogome ograničiti ovu proizvodnju. Oni navode da zabrana svih novih tehnika razmnožavanja biljaka u organskoj poljoprivredi ograničava sektor u pristupu novim, najčešće otpornim sortama. 

Primjena ove uredbe bi usporila inovacije zbog prijedloga Komisije da uvede potpunu zabranu korišćenja NGT biljaka. To je takođe slučaj i kada su u pitanju precizne tehnike za postizanje mutacija, iako su one slične tradicionalnim metodama uzgoja koje su organski farmeri koristili decenijama. Esencijalno, ove ciljane tehnike (sdn-1) izazivaju promjene u postojećem genomu biljaka i koriste prirodni mehanizam jačanja odnosno usmjeravanja biljaka da same poprave svoje hromozome. To se odnosi i na otpornost njihovu na klimatske promjene, biljne bolesti i štetočine. Stoga su one zaista neophodne kako bi se osigurao kontinuiran rast i razvoj sektora.

Poljoprivrednici traže jasnije korišćenje terminologije u uredbi. Napominju da EK ovom zabranom, ograničava pristup novim sortama biljaka kada te nove tehnike zamijene tradicionalne metode mutageneze. Ovo može dovesti do toga da organski sektor ostane sa manje efikasnim tehnikama uzgoja, što definitivno jeste ograničavajuće.

Velike razlike u površinama

EEA u svom izvještaju navodi i velike razlike između pojedinih članica kada je riječ o površinama pod organskom proizvodnjom. Dok su Austrija, Estonija i Švedska imale više od 20% svojih površina koje su korišćene za organsku poljoprivredu u 2021., taj postotak u šest zemalja članica je i dalje bio manji od 5%, a najniži udio je u Irskoj, Bugarskoj i Malti. Na nivou EU u istoj godini bilo je nepunih 10% površina u okviru organskih principa poljoprivredne proizvodnje. U 2012. godini to je bilo 5,88%. 

Organsko stočarstvo i dalje igra sporednu ulogu. U prosjeku u EU u 2022., udio svinja koje se drže organski bio je 1%, a goveda 7%.

Jedan broj naših proizvođača izvozi za EU. Riječ je najčešće o jagodičastom voću i šumskim plodovima. Hoće li ova politika imati uticaj na nas, ostaje otvoreno pitanje. Da li pretjeranim izvozom šumskih plodova smanjujemo raznovrsnost ishrane domaćeg stanovništva? Da li na taj način otvaramo tržište uvoznim proizvodima možda lošijeg kvaliteta?

Odzvonilo sjemenu iz kesica - RS i novi zakon

Na kraju treba naglasiti da se ne slažu baš svi sa tim da je organska poljoprivreda i ključ za očuvanje biodiverziteta. Naime, prema studiji sa Univerziteta u Getingenu iz 2018. godine, povećanje njenog učešća uticalo bi i na povećanje kultivisanih površina, zbog manjih prinosa. Zaključak studije je da bi njeno širenje u velikim razmjerama, u principu dovelo do dodatnog gubitka prirodnih staništa i smanjenja raznovrsnosti vrsta (biodiverziteta). I iako uzrokuje manje emisije gasova staklene bašte po hektaru nego
konvencionalna poljoprivreda, uzrokuje više u pogledu prinosa. Pored toga, došlo bi do povećanja cijena hrane, što bi posebno negativno uticalo na ljude sa niskim primanjima.