• Fosforna đubriva
  • 10.10.2021. 12:00

Đubrenje fosforom: Kako, koliko i na kojim zemljištima?

Pametno iskorištavanje fosfora iz mineralnih hranjiva je izuzetno važno, prije svega zato što su nalazišta sirovih fosfata (od kojih se proizvode ova đubriva) ograničena i neobnovljiva.

Foto: Depositphotos/stevanovicigor
  • 167
  • 32
  • 1

Jedan od značajnijih faktora povećanja prinosa svakako je i đubrenje fosfornim đubrivima. Pored prinosa, ovom mjerom utiče se i na razvoj korjenovog sistema, povećano usvajanje azota, kao i na bolji sadržaj proteina u biljkama. 

Prema riječima Dragana Bejatovića iz PSSRS, za većinu gajenih usjeva pomenuti element je najpristupačniji u opsegu pH od 5,5 do 7,0. Pri ovim vrijednostima najmanja je fiksacija fosfora i njegov prelaz u teže pristupačne oblike. 

"Voće naročito ima velike zahtjeve pa se iz tog razloga u voćnjacima često javlja nedostatak ovog elementa. Jedan dio može se nadoknaditi primjenom organskih đubriva poput stajnjaka ili komposta", objašnjava Bejatović, napominjući da se ne treba zaboraviti kako su godišnje potrebe drvenastih voćnih vrsta i preko 30 kilograma po hektaru čistog fosfora pa je očito da se one ne mogu zadovoljiti samo upotrebom organskih hranjiva. 

Potencijalno veliki ekološki problem

Pametno iskorištavanje fosfora iz mineralnih đubriva je izuzetno važno, prije svega zato što su nalazišta sirovih fosfata (od kojih se proizvode ova đubriva) ograničena i neobnovljiva. Iz tog razloga, taj se element mora efikasno koristiti kako bi se što više produžio vijek njihovog eksploatisanja. 

"Postoji potreba da se poboljša, održi i unaprijedi fosforni status mnogih naših zemljišta. Ispiranje zemljišnog fosfora a koji potiče od mineralnih hranjiva i stajnjaka, glavni je uzrok eutrofikacije u površinskim vodama, što predstavlja veliki ekološki problem", upozorava ovaj stručnjak. 

Proizvodnja pomenutih đubriva vrši se iz jedinjenja koja sadrže fosfornu kiselinu u nerastvorljivom obliku, te je glavni zadatak da se prevede u rastvorljiv. Navedena kiselina je rastvorljiva u vodi i važi za jedan od najpristupačnijih oblika fosfora u đubrivima. 

Superfosfat primjenjivati samo u granulama

Jedno od najčešće upotrebljavanih hranjiva u poljoprivredi je superfosfat. Dobija se iz sirovih fosfata i sumporne kiseline. Naslage biološkog porijekla nastaju od izmeta ptica, a njihova nalazišta su ograničena i većinom već iscrpljena. Najveće rezerve nalaze se u Maroku i čine 45 procenata ukupne rezerve fosfata u svijetu.

Upravo zbog ograničenih količina, cijena fosfornih hranjiva nešto je veća u poređenju sa recimo kompleksnim đubrivima. Takođe, cijenu koštanja dodatno uvećavaju i razne primjese koje su prisutne u fosfatnim rudama. Na primjer, velike količine karbonata u sirovim fosfatima poskupljuju proizvodnju, zato što se sumporna kiselina troši na razaranje karbonata umjesto na razaranje fosfata. 

Jesensko đubrenje šljive

Vrijednost superfosfata zavisi i od njegovog sazrijevanja pa se zbog toga ne pušta odmah u prodaju, već se neko vrijeme čuva u magacinu. Sadrži osim fosfata kalcija (25 posto) i oko 50 procenata gipsa.

Navedeno đubirvo koristi se u voćnjacima podignutim na neutralnim i alkalnim tlima. Na onim kiselijim, trebalo bi ga primjenjivati samo u granulama ili koristiti u kućicama ili trakama. Ukoliko se unosi u zasad površinski (što i jeste najčešće), preporuka je da to ide prije oranja. Uglavnom se količine kreću od 400 do 800 kg/ha, u zavisnosti od snabdjevenosti zemljišta, što se utvrđuje agrohemijskom analizom tla. 

Šta koristiti na kiselijim tlima ?

Kada je riječ o uzgoju voća, na kiselijim zemljištima može se upotrijebiti sirovi fosfat u obliku fino samljevene fosafatne stijene. Mora biti fino usitnjen zbog povećanja dodirne površine zemlje. Efikasnost mu je značajno manja nego u obliku superfosafata pa da bi se postigao isti efekat kao u tom slučaju, neophodno je unijeti dva do tri puta više fosfora u obliku sirovih fosfata.

Neutralisanjem fosforne kiseline amonijakom dobijaju se MAP (monoamonijum - fosfat) i DAP (diamonijum - fosfat). Mana MAP đubriva je to što dovodi do zakišeljavanja tla, ali je njegova primjena zbog brzog dejstva na voćke veoma ekonomična. Slične osobine ima i DAP. Obično se đubrenje vrši količinom 100 - 300 kg/ha u zavisnosti od snadbjevenosti tla fosforom, što se utvrđuje agrohemijskom analizom.

Đubrenje u organskim voćnjacima

Kako smo ranije pisali, jesen i zima, odnosno period mirovanja voćaka pravo je vrijeme za osnovno đubrenje. U organskim zasadima u tu svrhu mogu se koristiti mnoga prirodna đubriva, ali najveći broj poljoprivrednika u našem okruženju prednost daje stajnjaku.

Iako je upotreba stajskog đubriva višestruko korisna za samo zemljište i njegovu strukturu u organskoj proizvodnji može se koristiti i osušeno, dehidrisano životinjsko hranjivo koje se veoma lako posljednjih godina može nabaviti u poljoprivrednim apotekama pod nazivom peletiran stajnjak.


Tagovi

Fosforna đubriva Đubrenje voćaka Dragan Bejatović Superfosfat MAP DAP Sirovi fosfati Cijena đubriva Agrohemijska analiza tla


Autor

Ivana Živanić

Više [+]

Ivana Živanić, dipl.ing- master poljoprivrede, rado istražuje aktuelnosti u poljoprivredi. Pristalica zdrave i bezbjedne hrane.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Meni je i ovo rasuto lišće po travnatom tepihu ljepota nad ljepotom!