Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Tržište hrane
  • 30.06.2022. 15:00

Cijene pšenice će skočiti za trećinu ako se ruski izvoz prepolovi?

Bez mira u Ukrajini, izazovi sigurnosti hrane s kojima se svijet suočava nastavit će se pogoršavati, posebno za najsiromašnije, rekao je generalni sekretar OECD-a Mathias Cormann

Foto: Depositphotos/Wavebreakmedia
  • 107
  • 20
  • 0

U izvještaju Poljoprivredna perspektiva 2022-2031 kojega su objavili Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda FAO i Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj OECD navodi se da se globalni poljoprivredno-prehrambeni sektor suočava s fundamentalnim izazovima u narednoj deceniji.

To se posebno odnosi na potrebu da se na održiv način prehrani sve veći broj stanovnika. Veliki uticaj ima klimatska kriza, ekonomske posljedice i poremećaji u snabdijevanju hranom koji su povezani sa sukobom u Ukrajini.

Glavni rizik rast cijene pšenice

Poremećaji su zahvatili globalna tržišta hrane. Najveći rizik je poskupljenje pšenice čija bi cijena mogla biti 19 posto iznad razina prije sukoba u Ukrajini ako ta zemlja potpuno prestane izvoziti i čak 34 posto više ako se uz to prepolovi ruski izvoz.  

Ove sedmice rastu cijene pšenice, kukuruza i uljane repice?

"Bez mira u Ukrajini, izazovi sigurnosti hrane s kojima se svijet suočava nastavit će se pogoršavati, posebno za najsiromašnije", rekao je generalni sekretar OECD-a Mathias Cormann.

Broj hronično pothranjenih ljudi u svijetu poslije pandemije COVID-19 dodatno će se povećati ako se ostvare predviđanja o ozbiljnom manjku izvoza iz Ukrajine i Rusije u 2022/23 i 2023/24, navodi se u izvještaju.

Generalni direktor FAO-a Qu Dongyu upozorio je da bi još 19 miliona ljudi moglo biti suočeno s hroničnom pothranjenošću na globalnom nivou do 2023. godine. Biće to rezultat rasta cijene hrane, đubriva, stočne hrane i goriva, kao i pooštravanja finansijskih uslova.

Manja proizvodnja i snabdijevanje hranom iz Ukrajine i Rusije dovešće do patnji sve većeg broja ljudi.

Cijene hrane će još rasti (Foto: M.C.Celić)

Povećati poljoprivrednu produktivnost

Ne treba izgubiti iz vida potrebu da se radi i na postizanju agende "Nulta glad" do 2030. te ciljeva održivog razvoja. Predviđa se da će globalna potrošnja hrane porasti za 1,4 posto godišnje u narednoj deceniji, a uglavnom će biti vođena rastom stanovništva u zemljama s niskim i srednjim dohotkom.

Ishrana u ovim zemljama će vjerovatno ostati uglavnom bazirana na osnovnim namirnicama, a potrošnja hrane se neće dovoljno povećati da ispuni cilj nulte gladi do 2030. godine.

U izvještaju se procjenjuje da prosječna poljoprivredna produktivnost mora porasti za 28 posto u narednoj deceniji kako bi se taj cilj ispunio. Istovremeno agrarni sektor mora doprinijeti smanjenju stakleničkih gasova za koju se predviđa povećanje od šest posto tokom sljedeće decenije, pri čemu na stočarstvo otpada 90 posto. Neophodno je usvajanje novih, inovativnih procesa i tehnologija kako bi se postigli predviđeni ciljevi.

Hranidba zobi smanjuje emisije metana kojega ispuštaju krave?

Globalna trgovina i funkcionisanje tržišta je od suštinskog značaja za rješavanje kratkoročnih i srednjoročnih izazova sigurnosti hrane. Predviđa se da će trgovina glavnim poljoprivrednim i prerađenim proizvodima rasti u skladu s proizvodnjom u narednoj deceniji. Neke regije će izvoziti sve veći dio domaće proizvodnje, dok se za druge predviđa da uvoze sve veći dio svoje ukupne potrošnje. Upravo ova međuzavisnost trgovinskih partnera naglašava kritičnu važnost transparentnog, predvidljivog i multilateralnog trgovinskog sistema zasnovanog na pravilima, zaključuju. 


Tagovi

Tržište hrane Cijena pšenice Poljoprivredna perspektiva Poskupljenje hrane


Autorica

Ranka Vojnović

Više [+]

Diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.

Koliko BiH treba poljoprivrednih fakulteta?

138


Glasova: 54

Jedan 39,1%

Glasova: 43

Tri 31,2%

Glasova: 13

Sedam 9,4%

Glasova: 28

Nijedan 20,3%

Pregled ankete

Pregled ankete

Izdvojeni tekstovi

KLUB

Je li borovnica najisplativija voćna kultura u BiH - saditi ili ne? Stručnjaci procjenjuju da se, barem pet narednih godina, može očekivati dobra cijena, no šta je s otkupom? Sve detalje objavljujemo sutra ⤵️