Šta je sve važno prilikom sakupljanja polenovog praha?

Prije pet godina čitava porodica Janoša Balinta iz Zrenjanina (susjedna Srbija, op.ur.), u okviru pčelarstva, počela se intenzivno baviti sakupljanjem polenovog praha. Veoma brzo uvidjeli su da je tržište malo i zasićeno, zbog čega su tragali za onim koje pruža mogućnost klasiranja polena. Svoje uporište našli su u saradnji sa jednom njemačkom firmom koja otkupljuje njihove proizvode.

Sakupljanje ovog pčelinjeg proizvoda započeli su sa nešto više od 300 hvatača, da bi u kratkom vremenskom roku obezbjedili još oko 500 podnica sa hvatačima polena.

Što je rojenje pčela i kako ga prepoznati?

"Mnogi pčelari misle da će postavljanjem hvatača na svoje košnice i njegovim pražnjenjem završiti posao. Međutim, to baš nije tako. Postoje različiti hvatači koji vam omogućuju da se profesionalno bavite tim poslom. Morate odabrati one modele koji najviše odgovaraju vašim potrebama. Svaki ili svaki drugi dan treba prazniti te ladice. Ukoliko imate 100 hvatača možda i možete to postići, ali ako imate 1.000 onda je to vremenski nemoguće", objašnjava Balint.

Pčelari treba da računaju da polen neće moći sakupljati u stoprocentnom kapacitetu, jer se, na primjer, dešava da se izroji nekoliko društava, da se izgubi matica.

Vrste sakupljača - prednosti i mane

Postoje spoljni sakupljači koji se kače na leta košnica i unutrašnji koji su ugrađeni u podnjače. Kod spoljnih, prednost je što pčelari dobijaju čistiji polen. Međutim, mana ima daleko više -  mali kapacitet ladica, potrebno ih je prazniti svaki dan, jedino pčelar može raditi s njima, nakon montaže pčelama je potrebno dugo da se naviknu na njih i rad sa ovom vrstom sakupljača zahtjeva mnogo vremena.

I pčele biraju šta jedu - neće masno

"S druge strane, unutrašnji sakupljači vam omogućuju rad s neograničenim brojem, nije vam potrebna stručna radna snaga, a fioke se prazne na dva do tri dana. Pored toga, manje polena prosipa se prilikom pražnjenja i pčele se veoma brzo navikavaju na njihovo prisustvo. Što se tiče mana, one se ogledaju u višoj cijeni i većoj nečistoći samog polena", objašnjava ovaj pčelar.

Adekvatno sušenje polena

Bez obzira s kojim hvatačima se skuplja, od izuzetne važnosti je kontrola zaliha u plodištu. Tamo nikada ne smije da ga manjka. Hvatači polena aktivni su tokom čitave godine, osim onda kada ga nema u ladici. Kada se sakupi, mora adekvatno i da se osuši.

"To se radi u specijalnoj sušari na temperaturi od oko 40 do 45 stepeni. Ovaj postupak traje oko 48 sati u zavisnosti od sadržaja vode i masnoće polena. Kada je osušen, ne smije da sadrži više od osam odsto vlage. Nakon toga slijedi selekcija kvaliteta, zatim pakovanje i adekvatno čuvanje, kako bi inostrani kupac bio zadovoljan njegovim kvalitetom“, objašnjava naš sagovornik i dodaje da osušeni polen gubi oko 20 odsto od svoje vrijednosti, te da je to jedini način njegovog stavljanja u promet.

Ne sakupljajte ga sa voćnih paša!

Janoš kaže da su za veće količine polena važne zdrave pčelinje zajednice i napominje da nije svejedno sa kojih biljaka se sakuplja.

"Sa voćnih paša uopšte ne smijete sakupljati polen zato što se uglavnom u toku cvjetanja sve voćke prskaju sa nekim antibioticima, koji će se kasnije naći u njemu. Takođe, sjemena uljanih biljaka se tretiraju sa inidaklopridima tokom čitave vegetacije - od nicanja do sazrijevanja usjeva".

Uljana repica - važan usjev za pčelinju pašu

Pčelinjim zajednicama sa ovih prostora posljednjih desetak godina nedostaje raznovrstan polen, zbog čega je smanjena njihova otpornost, ocjenio je Balint i dodao da zbog upotrebe herbicida u prirodi, sve je manja njegova zdravstvena bezbijednost..

Šta podstiče sakupljanje polena?

Iskustvo našeg sagovornika govori da je važno primjeniti rano jutarnje prihranjivanje s tekućom hranom, odnosno sa sirupom jedan prema jedan, odnosno kilogram šećera s litrom vode.

"Koegzistencija sirupa u toj razmjeri sličnija je koegzistenciji prirodnog nektara. Tako ćemo obezbjediti našim pčelinjim zajednicama neophodnu vodu i nektar. Onda će one 'ići' samo na polen. Takođe, važan faktor je i feromon otvorenog legla, odnosno da u leglu imamo larvica od jedan, dva i tri dana starosti. Kada ih pčele hrane i proizvode matičnu mliječ, preko potreban im je polen. Onda im je izražen nagon za njegovim sakupljanjem", zaključuje Balint.