Vatromet cijena agri roba na berzama - šta se to u maju dogodilo?

Maj nam je donio pravi vatromet cijena na berzama agri roba s obje strane Atlantika. Trend rasta koji je započet još u drugoj polovini marta i nastavljen tokom aprila, u maju je dobio svoju pravu potvrdu. Danas, pred svitanje nove žetve pšenice možemo reći da se situacija totalno promijenila u odnosu na onu od prije nekoliko mjeseci. Nema više sumnje, nalazimo se u bullish optimističnom marketu, uz vrlo veliku volatilnost, gdje cijene u jednom danu porastu 10 €/t, da bi zatim sljedeći dan pale 5 €/t ili više.

Šta se to u maju dogodilo? Početkom godine komentirali smo situaciju kako su fondovi stvorili rekordnu short (kratku) poziciju (očekivanja da će cijena pasti) na agri robama, te kako je velika mogućnost da se ponovi scenarij iz 2019. godine. Tada su isto tako fondovi stvorili rekordnu kratku poziciju na berzama, koju su uslijed nepovoljnih informacija o stanju sjetve i potencijalnog uroda, odlučili u maju 2019. zatvoriti zbog čega su cijene snažno porasle.

E pa upravo se identična stvar dogodila i ove godine, uz jedinu razliku što je ove u maju bila kulminacija tog procesa, te su sada fondovi ukupno gledajući iz neto short (kratke) prešli u neto long (dugu) poziciju na berzama. Obzirom da je to njihova ukupna pozicija, moramo biti svjesni da su fondovi kod nekih roba još uvijek u neto short poziciji što ostavlja potencijal da nastave i te robe u periodu pred nama kupovati dok su kod drugih stvorili popriličnu long poziciju i postoji mogućnost da u cilju optimizacije svoje pozicije dio ugovora ponovno prodaju.

Nepovoljni vremenski uvjeti 

Upoređujući dvije ključne berze, CBOT i Euronext, snažnija je reakcija, pogotovo na pšenici vidljiva u Evropi. Gdje se danas nalaze cijene? Terminske cijene pšenice na Euronextu završile su mjesec iznad nivoa od 263 €/t (iako je u jednom trenutku testiran i nivo od 270 €/t), što znači da je na nivou mjeseca cijena porasla više od 35 €/t. Što se tiče kukuruza, cijene ugovora za avgust su iznad nivoa od 225 €/t, što znači da je na nivou mjeseca cijena porasla za više od 20 €/t. Šta se događalo na CBOT-u? Terminske cijene pšenice za juli porasle su na nivou mjeseca sa 6,03 $/bu na 6,87 $/bu, iako je unutar mjeseca u jednom trenutku testirana i granica od 7,2 $/bu.

Cijena pšenice na Euronextu

Kukuruz je i dalje najjeftinija sirovina za proizvodnju stočne hrane, a terminska cijena ugovora za juli je na nivou mjeseca blago porasla s 4,45 $/bu na 4,55 $/bu, uz dosta volatilnosti i testiranje nivoa od 4,75 $/bu u jednom trenutku. Za kraj, terminska cijena soje ugovora za juli porasla je s 11,63 $/bun a 12,2 $/bu, a u jednom je trenutku zbog lošeg vremena u Brazilu, testiran i nivo od 12,5 $/bu. 

Do takve reakcije fondova došlo je prvenstveno zbog informacija o nepovoljnim vremenskim uvjetima u ključnim proizvođačkim regijama svijeta, s prvenstvenim naglaskom na Rusiju, a dijelom i na Ukrajinu, zatim Zapadnu Evropu te na kraju SAD. Fondovi su takve informacije protumačili kao povećanje rizika koji jednostavno nisu htjeli prihvatiti. Naravno da su taj trend rasta prihvatili i svi ostali sudionici na berzama te smo danas tu gdje jesmo.

Kretanje cijena žitarica i uljarica na svjetskim berzama pratite na Baze podataka > Tržište

U Rusiji, koja je jedna od najvećih svjetskih proizvođača pšenice, ali još važnije, najveći svjetski izvoznik, situacija je poprilično neizvjesna kada je riječ o procjenama novog uroda pšenice. Nakon prošlogodišnjih više od 90 miliona tona proizvodnje, ove su godine zadnje procjene uroda nešto preko 80 miliona tona. Ovaj manjak proizvodnje osjetit će se prvenstveno na njihovom izvoznom potencijalu. Takvo smanjenje je posljedica nedostatka padavina u glavnim proizvođačkim regijama Južne Rusije, uz temperature iznad 30 stepeni. Uz to, pojedine regije na sjeveru zahvatili su mrazovi u maju što je zasigurno imalo negativan utjecaj na prinosni potencijal. Osim Rusije, situacija nije idealna niti u Francuskoj.

Cijena kukuruza na Euronext-u 

I dok u Rusiji nedostaje kiše, u Francuskoj je ima i više nego što treba, odnosno nedostaje sunca i toplog vremena. Pritom ne  treba zaboraviti da je u jesen zasijano manje hektara od planiranog zbog loših vremenskih prilika, a istovremeno trenutne kiše koče sjetvu jare pšenice. Slično je i u Njemačkoj. U Argentini je berza u Buenos Airesu objavila kašnjenje u sjetvi pšenice koja je trenutno završena na 10 posto planiranih površina, u poređenju s prosjekom koji iznosi 20 posto. Procjene novog uroda kreću se oko 17 miliona tona (u poređenju s 15,9 miliona tona proizvedenih zadnje sezone).

U SAD-u sjetva jare pšenice je blizu 90 posto, ali ipak manje od očekivanja tržišta, dok je stanje ozime ne idealno. Sjetva kukuruza je u skladu s očekivanjima, a sjetva soje iznad višegodišnjeg prosjeka.

Ne zaboravimo geopolitička događanja 

Povrh navedenih izazova na strani proizvodnje, ne treba zaboraviti niti geopolitičke tenzije i događanja s fronte. Mobilizacija ratno sposobnih ljudi mogla bi imati negativne posljedice na poljoprivredni sektor, a još više na logistički sektor Ukrajine. To svakako treba imati na radaru u narednim sedmicama. Što se tiče trgovine, Evropsko vijeće je usvojilo nove carinske tarife na žitarice uvezene iz Rusije i Bjelorusije kako bi se zaustavio tok uvoza iz tih zemalja.

Da bi u uzlaznom trendu cijene nastavile rasti, tržište treba kontinuirano dobivati nove bullish informacije koje onda takav rast hrane i potpiruju. U suprotnom, otvara se mogućnost korekcije i uzimanja profita od strane sudionika na tržištima. Događanja na berzama reflektirala su se i na cijene fizičke robe, koje su također porasle, kao i indikacije za otkupne cijene roba novog roda. Ipak, čini se da krajnji potrošači još uvijek nisu u potpunosti spremni prihvatiti ove nove, više cijene, smatrajući da će na berzama i na tržištu doći do korekcije. Ako ne prije, onda u trenutku žetve uslijed povećane ponude robe na tržištu.