• Poticajne mjere
  • 11.01.2021. 12:00

Poticaji: Počinje borba za minimum 3% sredstava od ukupnog budžeta

Poljoprivrednicima su potrebna sredstva za ulaganje u nove objekte, štale, povećanje brojnog stanja stoke, nove prerađivačke kapacitete. Na pojedinim gazdinstvima mehanizacija je stara i preko 30 godina.

Foto: Zlatko Markovinović
  • 1.346
  • 170
  • 0

Ne ponovila se više nikada 2020. godina ! Nema oblasti koju koronakriza nije pogodila, uništila ili čak bacila skroz na koljena. Poljoprivrednici nisu bili izuzetak. U sveopćem haosu kada pandemija počinje da bjesni, dobavljači zatvaraju skladišta, nema transporta i optimalnih količina sjemena bilo je potrebno obaviti sjetvu, izaći vani i rizikovati vlastito zdravlje.

Poklopilo se baš tako da je situacija bila najteža kada je krenula proljetna sjetva. I stoga dragi poljoprivrednici HVALA VAM za nepregledne zasijane površine i sve one obrađene kvadratne metre zemlje gdje se lopate i kramp nisu nikada prije koristile. Ako ništa, naučili smo da u teškim vremenima, instinktivno određujemo prioritete. U tom momentu to je bilo osigurati dovoljne količine hrane.

Međutim ni u prošloj godini nisu izostali neslavni naslovi: "Poljoprivrednici izlaze na proteste", "Farmeri nikad u težoj situaciji" "Poljoprivrednici ogorčeni najavljuju blokade granica" i slično !  Prilika je, ali i zakonska obaveza za poljoprivredne proizvođače osigurati poticajna sredstva i na taj način dati podršku i zahvalu za sav rad i trud koji će se uložiti i ove godine.

Šta je zakonska obaveza nadležnih ?

Zakon je nešto što štiti i osigurava prava farmera. Nažalost proteklih godina sve se svodilo samo na mrtvo slovo na papiru. Zakon o novčanim potporama i ruralnom razvoju FBiH jasno u Članu 3. kaže: "Sredstva za novčane podrške iz Člana 1. ovog zakona osiguravaju se u budžetu FBiH za svaku kalendarsku godinu i iz drugih izvora. Visina novčanih sredstava iz stava (1) ovog člana je od 3 do 6 odsto iznosa budžetskih prihoda i primanja u tekućoj godini u FBiH".

Šta broj 13 znači za BiH poljoprivredu?!

Ako pitate poljoprivrednike koliko su puta do sada ostvarili ovo svoje pravo, odgovor je vrlo kratak, jasan i poražavajući. Samo jednom i to u minimalnim okvirima! "Ako koza laže, rog ne laže". Godine 2017. Zakon nije bio ispoštovan, usvojenih 67.700.000 KM nije bilo dovoljno za minimum od 3%, 2018. i 58,2 miliona KM opet nije bilo dovoljno, a nastavilo se i u 2019. sa nedostatnih 68,7 miliona KM i ne ispoštovanim pravima poljoprivrednih proizvođača.

Ali, ko čeka taj i dočeka. Magičnih tri odsto je jedva "preskočeno" u 2020. godini sa 87 mil. KM izdvojenih za poljoprivredne poticaje. I to uz veliku borbu, pritisak i lobiranje farmera i poljoprivrednih udruženja širom Federacije Bosne i Hercegovine. Za nadati se da takav scenario neće biti i ove godine, da će se realni zahtjevi proizvođača ispoštovati obzirom da je u toku period izrade Nacrta Programa poticaja za tekuću sezonu.

U kojem pravcu usmjeriti potporna sredstva ?

Program podrške poljoprivredne proizvodnje u FBiH sastoji se od nekoliko modela. Realno, gledajući situaciju farmeri u našoj zemlji znaju proizvoditi, znaju obrađivati zemlju, ali da bi usavršili kvalitet finalnog proizvoda, ujedno i smanjili troškove proizvodnje, najrealniji i najpotrebniji je model kapitalnih investicija. Ljudima su potrebna sredstva za ulaganje u nove objekte, štale, povećanje brojnog stanja stoke, nove prerađivačke kapacitete. Na pojedinim gazdinstvima mehanizacija je stara i više od 30 godina.

Kako zasijati državno poljoprivredno zemljište u BiH?

Time bi poticajna sredstva imala veći stepen učinkovitosti. Modernizacija proizvodnje stvara preduvjete za lakše i brže širenje proizvodnje i veću konkurentnost na tržištu. O bilo kojem iznosu da je riječ i ove godine - bilo to preko tri odsto, manje ili više - sredstva se moraju razvrstati po modelima poticajnih mjera, tako da na terenu i u praksi svi ti osigurani milioni maraka stignu do poljoprivrednika i opravdaju svoju efikasnost i učinkovitost.


Tagovi

Pandemija koronavirusa Proljetna sjetva Poticajna sredstva Prava farmera Modernizacija proizvodnje


Autor

Adi Pašalić

Više [+]

Magistar Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta u Sarajevu sa specijalizacijom na odsjeku Tehnologija uzgoja životinja. Autor je dva samostalna razvojna projekta i jednog istraživačkog rada iz područja mljekarstva. Najviše ga zanimaju teme iz područja uzgojno selekcijskog rada i farmerskog poslovanja.