Mirođija u svakoj čorbi, ali i u narodnoj medicini?

"Mirođija u svakoj čorbi", kaže se za osobu koja voli da bude "obaviještena" i "miješa se u sve". Za razliku od ovakvih ljudi, mirođija je zaista dobrodošla u svakoj čorbi i različitim drugim jelima.

Za sve i svuda

Potiče iz srednje Azije, odakle je i bukvalno osvojila svijet, ali u Evropi se odomaćila tako odavno, da je uz luk, peršun, hren i rotkvu postala omiljeni domaći začin. Gaji se od antičkih vremena, a raste i samoniklo, samo se pojavi u bašti, u šikari, svijetlim listopadnim šumama ili na najbližem travnjaku. Traži sunčana mjesta i sadrži najviše aromatičnih sastojaka prije cvjetanja. Može da naraste do metar u visinu, a cvjetovi su mali i žuti.

Kako osušiti kopar i od njega napraviti sirće?

Skupi začina od pamtivijeka su stizali brodovima i karavanima iz dalekih zemalja, a po mirođiju je dovoljno otići do najbliže zelene površine, tako da se nalazila i u ishrani siromašnih slojeva stanovništva. Cijela biljka ima jak prijatan miris, u čorbe i sosove obično idu zeleni igličasti listovi. Od kraja do kraja ima mnogo različitih imena (anita, dil, kopar, koper ), a ljekovita svojstva bila su poznata ljekarima i poljoprivrednicima u staroj Grčkoj i Rimu koji su je u ishrani obilato preporučivali svojim pacijentima, naročito onim bogatim i naviknutim na izležavanje i prekomorske začine.

Dobra za nesanicu, varenje, prevenciji srčanih bolesti

Među biljkama kojima se pripisuje skoro magično iscjeliteljsko dejstvo, mirođija je djelotvorna i to dejstvo je ljudima poznato. Poboljšava varenje, sprečava nadimanje, prikladna je i prijatna u ishrani osoba s dijabetesom, uklanja nesanicu, reguliše menstrualni ciklus, učestvuje u prevenciji srčanih bolesti i kako izgleda snižava loše trigliceride. Povoljno djeluje na rad jetre i apetit. Sadrži vitamine, C, B6, D i A, gvožđe, magnezijum, mangan, kalcijum, kalijum, bakar, cink, folat, fosfor, tiamin, riboflavin, niacin, pantotensku kiselinu i dijetetska vlakna.

Kad se redovno koristi, doprinosi ljepšem izgledu kože, zdravlju usne duplje i boljem imunitetu. Etarska ulja iz sjemena visoko su cijenjena u farmakologiji. Od lista i sejmena prave se čajevi koji se piju nezaslađeni. Sva povoljna dejstva mirođije na zdravlje lako se provjeravaju: dovoljno je u jelo staviti malo nasjeckanog lista i ono će postati lakše svarljivo. Ovo važi čak i kad su u pitanju masna i snažna jela iz kotlića, pečenje i divljač.

Od kopra se prave eterična ulja i začini, a najbolje uspijeva na dubokim i plodnim tlima

U salatama i čorbama mirođija daje poseban ukus koji ne može da zamijeni nijedan drugi začin, a kako spade u prve zelene biljke koje su nekadašnji poljoprivrednici jeli u proljeće, jasno je da su je cijenili. Jede se svježa, sušenjem gubi dosta od svojstava, ali, primijećeno je da zamrzavanjem čuva sve sastojke i aromu. Nekadašnji poljoprivrednici čuvali su je preko zime u soli, ali su ipak više voljeli svježe ubranu. Od proljeća, kad se biljka pojavljuje, pa do duboke jeseni, kad se stavlja u zimnicu, bila je redovna i obavezna na jelovniku, po pravilu ne mnogo skupa.

Za ovu biljku nisu vezana posebna vjerovanja niti običaji niti joj je iko od poljoprivrednika pripisivao svojstva koja nema. Sasvim su dovoljne blagodati koje zaista ima i pruža svima koji je koriste.