Od kopra se prave eterična ulja i začini, a najbolje uspijeva na dubokim i plodnim tlima

Kopar (Anethum graveolens) je jednogodišnja biljka iz porodice štitarki (Apiaceae), poznata još pod nazivom anita, koper, koprić, dil i mirođija. Potiče iz Egipta i Palestine, a njegova se ljekovita svojstva spominju još u zapisima na papirusu.

Ova bljka ima zeljastu stabljiku koja zavisno od uslova u okolišu može narasti od 40 pa sve do 150 cm te odebljao i slabo raščlanjen korijen koji u tlu može narasti do najviše 20 cm. Izrazito zeleni listovi kopra su perasto razdijeljeni i skupljeni u rozetu. Na svakoj grani nalazi se štitasti cvat prečnika 10 - 15 cm, koji je sastavljen od sitnih cvjetova narandžastožute boje. Plodovi su jajaste i pljosnate sjemenke smeđe boje, duge oko 5 mm.

Duboka, plodna i rastresita tla najbolja za uzgoj

Iako nema velike zahtjeve prema temperaturi, najbolji prinosi pokazali su se u umjereno toploj klimi. Optimalna temperatura za klijanje mu je 8 do 10 °C, nakon čega sjeme proklija za 10 do 17 dana. Do oblikovanja stabljike dolazi za 40 do 50, a u povoljnim uslovima od početka klijanja do punog cvata prođe 50 do 70 dana.

Nije posebno zahtjevna biljka kada je u pitanju kvalitet tla, ali na kiselim, jako pjeskovitim i loše strukturiranim močvarnim tlima neće rasti. Najbolji rezultati postižu se kod uzgoja na dubokom, plodnom zemljištu s rastresitim oraničnim slojem i slabo kiselom do neutralnom reakcijom.

7 ljekovitih biljaka: Djelotvorne za organizam, a lako se uzgajaju

Što se tiče zahtjeva prema vodi, oni nisu veliki te je samo u fazi klijanja i nicanja osjetljiv na nedostatak vlage.

Obavezan uzgoj u plodoredu

Zemljište na kojem će se uzgajati u jesen je potrebno dobro poorati na dubini od 30 cm i ostaviti da prezimi. U proljeće se obavlja ravnanje pri čemu je bitno sačuvati vodu u tlu. Važno je predsjetvene aktivnosti kvalitetno odraditi jer u suprotnom sjeme kopra neće ni niknuti. Za povećanje rezultata preporučuje se površinu lagano prevaljati valjkom.

Budući da se radi o biljci kratke vegetacije, obavezan je uzgoj u plodoredu, ali on je jednostavan. Pogodni predusjevi su jednogodišnje mahunarke, a kako ima kratku vegetaciju, može se uzgajati i kao postrni usjev. U tom se slučaju sjetva obavlja nakon ranog proljeća ili nakon strnih žitarica koje dozrijevaju ranije.

Kopar se u vrtu dobro slaže sa salatom, ciklom, graškom, krastavcima, kupusnjačama i lukom, a izbjegavajte ga sijati uz mrkvu i komorač. 

Koje su biljke dobri, a koje loši susjedi u vrtu?

Sjetva kopra

Ako se uzgaja za proizvodnju eteričnog ulja ili sjemena, sjetva se obavlja početkom marta, a ako ga se uzgaja za začin, sijati se može od sredine marta do sredine maja, kao i ljeti od sredine jula do sredine avgusta.

Sjetva se obavlja u jame duboke 1 - 1,5 cm, pri čemu je razmak među redovima 12 - 24 cm, a među sjemenjem 24 - 36 cm. Ako postoji opasnost od napada gljivica bolje je sijati na većem razmaku. Potrebna je količina 10 do 12 kg sjemena po hektaru (Šilješ, I.; Grozdanić, Đ.; Grgesina, I.: Poznavanje, uzgoj i prerada ljekovitog bilja, Školska knjiga, Zagreb, 1992.)

Čubar: Zamjena za biber i biljka koja dobro podnosi sušu

Prihrana se u većini slučajeva obavlja dva puta, a na manje plodnim tlima može i tri. Prvo prihranjivanje obavlja se neposredno prije prvog okopavanja i tada se dodaje oko 100 kg azotnog đubriva po hektaru. Drugo prihranjivanje se obavlja prije drugog okopavanja i tada se dodaje 100 - 200 kg đubriva po hektaru.

Žetva zavisi od toga u koje se svrhe uzgaja

Žetva se vrši na visini od 10 cm iznad tla, a ako u zasadu nema korova, može se obaviti i mašinskim putem. Ako se koristi za začin, kopar se kosi u početku vlatanja, kada biljka dosegne visinu od 30 do 40 cm. Na taj se način mogu obaviti dva košenja u godini, pri čemu se ostvaruje prinos od 6 do 8 t svježe berbe po hektaru.

Kada je u pitanju žetva kopra koji se uzgaja za proizvodnju eteričnog ulja, preporučuje se kosidba prije formiranja sjemena jer se tim procesom smanjuje udio ulja u biljkama. Košnja se obavlja u visini od 30 cm.

Od štetočina se mogu javiti lisne vaši, mrkvina muha i moljci, a od bolesti suha trulež i bakterijska palež.

Uzgoj kopra u posudi

Za ovu vrstu uzgoja potrebna je veća posuda jer on naraste dosta visoko i ima zadebljan korijen. Najbolje bi bilo držati ga na prozoru ili balkonu okrenutom prema istoku, tako da ga tokom ljetnih mjeseci ne ošteti jako popodnevno sunce.

Svestrani lijek bogat vitaminima i mineralima

Kopar je u narodnoj medicini poznat kao svestrani lijek koji pomaže kod nesanice, kašlja, spore probave, mučnine, bolova, artritisa i poremećaja menstrualnog ciklusa.

Mrkvina muha: Planirajte sjetvu i koristite prirodne metode zaštite

Od minerala sadrži kalcij, željezo, magnezij, fosfor, cink, bakar i mangan. Također, sadrži vitamine A i C, vitamin B6, tiamin, riboflavin, niacin, pantotensku kiselinu i folnu kiselinu.

Čaj od kopra

Prema narodnoj medicini, čaj od kopra pomaže kod probavnih smetnji, prehlade, gripe, nervoze i nesanice. Mogu se iskoristiti sjemenke ili lišće (svježe ili sušeno). Vrelom vodom (2,5 dl) prelijte četiri kašičice sjemenki ili dvije kašičice usitnjenog lišća. Čaj treba biti poklopljen dvadesetak minuta i pije se nezaslađen.