Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Klima
  • 16.05.2024. 12:00

Kiša je pala, ali problemi nisu nestali: Kako vrijeme kroji prinose?

Blaga zima i topao mart su uticali na to da smo imali rano cvjetanje uglavnom svih voćarskih kultura, pa se period vegetacije značajno pomjerio za tri do četiri sedmice, prije uobičajenih rokova.

Foto: AK grafika
  • 144
  • 21
  • 0

Poštovani čitaoče, dozvolit ćete mi bar na čas da zloupotrijebim svoje godine (65) i da na samom početku ovog teksta napravim malu digresiju. Odrastajući uz najljepše trenutke svog djetinjstva provedenih na raspustima kod mog ujaka, naprednog poljoprivrednika iz jednog lijepog bačkog sela Gospođinci (susjedna Srbija, op.ur.), nosim vrlo žive impresije o njegovim tadašnjim najvećim paorskim brigama.

Dakle, to je period šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog vijeka. Mjesto svakolikog događanja u selu bila je oglasna tabla ispred zadružnog doma. Paori su se tu okupljali, čitali koje su otkupne cijene njihovih proizvoda, kako i po kojoj cijeni mogu kupiti đubrivo, zaštitna sredstva. Razgovori su se uglavnom svodili na razmjenu iskustava u vezi sa obradom zemlje, korištenjem preparata za zaštitu usjeva, cijenama merkantile, nabavci mehanizacije…

Priče o vremenskim (ne)prilikama, skoro pa nije ni bilo. Tek poneki zalutali gradonosni oblak ili rijetki zakasnjeli mraz u aprilu lokalno su mogli da nanese štetu, ali to je nekako bilo vrlo sporadično i priličilo je tada uobičajenim vremenskim prilikama, a štete su bile u okvirima koje je svako iole dobro organizovano gazdinstvo moglo relativno lako da nadoknadi.

Globalna promjena klime 

Danas, ne samo da vremenske prilike postaju ključni faktor rizika poljoprivredne proizvodnje, već je problem globalne promjene klime redovno postao prva tačka dnevnog reda svake sesije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija. Problem je globalnog karaktera i na tom nivou ga treba i rješavati. Šta je to što nas je za samo manje od pola vijeka dovelo od uobičajenih ljetnih lokalnih pljuskova i umjerenih vjetrova do superćelijskih oluja, snijega u aprilu, obilnih padavina, poplava… pitanje je za struku.

Kakvo nas ljeto čeka? Objavljena sezonska prognoza poznatog prognostičkog centra

Nije utjeha to što će se donijeti neki zakoni, rezolucije, preporuke… U okolnostima kada razmišljamo kako se nositi sa ovim pojavama, sada, u ovom trenutku kada nam tako poremećena klima nanosi ogromne štete u poljoprivredi i samo doliva ulje na plamen nezadovoljstva poljoprivrednih proizvođača u cijelom svijetu svakako treba tražiti pragmatična i praktična rješenja. Da se ne bavimo mnogo svjetskom politikom, možda je interesantnije da se pozabavimo aktuelnom situacijom na našim poljima.

Upravo, sada je pravi trenutak za to kada su ratarski usjevi u naponu vegetacije i kada očekujemo prve voćarske i povrtarske plodove.

Skener sezone 

Kratak skener ovogodišnje ekonomske 2023./24. godine sa agrometeorološkog aspekta na poljima bi bio sljedeći: jesen neuobičajeno topla, novembar topao i kišovit, decembar treći najtopliji mjesec u posljednjih 70 godina. Posljedica po usjeve je bila ta da su ovakvi vremenski uslovi "isprovocirali" ranu vegetaciju "kada joj vrijeme nije", što će za posljedicu kasnije imati mnogo osjetljiviju biljku za zimske uslove i nagli zastoj vegetacije.

Zima blaga, sa malo ili sasvim bez snijega, što je za posljedicu imalo veoma loš režim vlage sa kojim su usjevi ušli u proljeće. Blaga zima i topao mart su uticali na to da smo imali rano cvjetanje uglavnom svih voćarskih kultura, pa se period vegetacije značajno pomjerio za tri do četiri sedmice, prije uobičajenih rokova.

Malinjaci pod snijegom u aprilu (Foto: Siniša Bojić)

Aprilski mraz i snijeg u pojedinim predjelima, oštetili su prije svega osjetljivije voćarske kulture kao što su kajsija i breskva, ali šteta je možda i najveća kod najzastupljenije voćarske kulture, a to je šljiva. 

Naravno, tradicionalno skoro svake godine dijelovi koji su najveći proizvođači bobičastog voća imaju problem sa kasnim mrazom i vlažnim snijegom koji lomi mlade izdanke i lastare. Naravno, ni ova godina po tome nije izuzetak, pa se i kod maline, jagode i kupine očekuje umanjeni rod. Došli smo najzad i do ratarskih kultura.

Kukuruz i soja sijani u prašinu

Sušni period u vrijeme sjetve kukuruza, soje i suncokreta, otvorio je su dilemu da li sijati ranije ili sačekati kišu, pa posijati kasnije. Krajem aprila pšenica je znatno usporila svoju dinamiku vegetacije, pa su čak neke sorte počele i da vlataju neuobičajeno rano.

Ove godine velika suša tokom sjetve (Foto: Depositphotos/banedeki)

Poseban problem je najezda poljskih miševa i ostalih štetočina kojima je blaga zima i period bez magle izuzetno pogodovao za razmnožavanje. Kukuruz, soja i suncokret su posijani takoreći u prašinu, pa su poljoprivrednici imali posebnu bojazan kako će izgledati nicanje ovih kultura.

Revidiriana prognoza prinosa za tri žitarice - toplo proljeće pogoduje evropskim usjevima

Taman je počeo da se širi defetizam i strah, kako će uopšte izgledati bilansi žitarica i uljarica, kad evo majskih kiša zlata vrijednih. Stara je istina da nema blagotvornije kiše od Đurđevdanske. Najave novih padavina potpuno su promijenile raspoloženje paora (i ne samo njih) u pogledu procjena prinosa.

"Lazo, vraćaj se, pala đurđevdanska kiša"

Koliko je od vajkada bila važna ta đurđevdanska kiša, a da bismo ujedno i relaksirali ovu tešku priču, mislim da je na ovom mjestu najprimjerenije da se sjetimo jedne od mnogobrojnih anegdota koje se vezuju za, po mnogima najboljeg ministra finansija u historiji Srbije, doktora Lazara Pačua. Za vrijeme tzv. "Carinskog rata" (1905. godine), Srbija, koja je prije toga "vezala" nekoliko loših poljoprivrednih godina bila je primorana da uzima međunarodne zajmove.

Tako je ministar finansija Lazar Paču otišao u London da, kako je on rekao, "ište još malo para za domovinu". Englezi su se malo "pravili Englezi", pa je Paču ostao malo duže da pritiska, kuka i moli. Negdje poslije Đurđevdana stigao je u London brzojav iz Srbije od predsjednika vlade Nikole Pašića u kome je pisalo "Lazo, vraćaj se, para ne treba, pala đurđevdanska kiša".

Kiša u maju je pala, ali nedovoljno (Foto: Depositphotos/branex)

Danas, 2024. godine, pala je đurđevdanska kiša, ali nažalost problemi nisu nestali. U vrijeme Lazara Pačua, niko nije znao šta su to superćelijske oluje, niko nije znao šta su to ozonske rupe, nisu se topili glečeri, nisu se formirali klimatski fenomeni poput "El ninja". Ako je naš paor početkom dvadesetog vijeka prebrinuo svoje brige ako padne đurđevdanska kiša, današnji poljoprivrednik će strepiti i dalje od svih mogućih vremenskih iznenađenja koja to čak više Iinisu, s obzirom na to koliko se učestalo javljaju.

Priroda vraća sa kamatom

Da ne bismo dalje lamentirali nad "zlom sudbinom" zbog vremenskih prilika, jedini način da nađemo adekvatan izlaz iz realnih problema jeste da se pronađe adekvatan odgovor na ove probleme. Svjetska zajednica (Ujedinjene nacije) traže rješenje kroz obavezujuće ugovore poznatih pod imenom "klimatski sporazumi". Iskustvo govori da se mnoge zemlje na jedan diskretan i skriven način suprotstavljaju ovim sporazumima kroz nedoslijednu primjenu. Čak je u jednom trenutku i najrazvijenija država svijeta (SAD) izašla iz Pariskog klimatskog sporazuma. Sporazum u osnovi propisuje obaveze država o sprečavanju nastanka efekta "staklene bašte".

Sa druge strane, zemlje u razvoju teško implementiraju svoje obaveze o smanjenju upotrebe fosilnih goriva koja su najodgovornija za zagađenje atmosfere i stvaranja ozonskih rupa. Problemi, problemi, a priroda ne prašta. Vraća nam (sa kamatom) ono što smo od nje vijekovima krali.

Superćelisjke oluje nova briga za proizvođače (Foto: Depositphotos/alexeys)

Ne treba biti mnogo pametan, pa ne primijetiti da čak ni Evropska unija za koju se najmanje može reći da nije posvećena borbi za očuvanje ekoloških vrijednosti i promjene klime, ipak polako odustaje od ambicioznog plana iznijetog u tzv. "Zelenoj agendi". Doduše, taj blagi otklon je posljedica protesta poljoprivrednika koji je trebalo da plate najveći ceh potpunoj implementaciji ove agende.

Najzad, da zaključimo: posljedica od vremenskih prilika po ukupan poljoprivredni rezultat u ovoj godini će biti. Međutim, budimo realni, pa da konstatujemo da je situacija danas ipak mnogo bolja nego prije samo mjesec dana, pa ipak, uz već konstatovane štete, možemo očekivati jedan solidan prinos u zavisnosti od kulture do kulture, ali svakako prinos koji ne bi trebalo da ovu godinu obilježi kao ekstremno lošu. Da li će biti dobra ili manje loša ili više dobra pokazat će vrijeme koje je ispred nas.

Naslovna fotografija: Martina Pavlović/Julijana Kuzmić


Tagovi

Zakon o klimatskim promenama Ujedinjene nacije Poljski miševi Majska kiša Sneg u aprilu Mraz Blaga zima Prinosi i vremenski uslovi


Autor

Žarko Galetin

Više [+]

Diplomirani ekonomista sa dugogodišnjim iskustvom u privredi. Najveći dio karijere posvetio afirmaciji berzanskog sistema u organizovanju tržišta poljoprivrednih proizvoda. Cjelokupno prethodno radno iskustvo fokusirao na tržišnu analitiku u agraru čime se danas pretežno bavi.