Poljoprivrednici između pravila i stvarnosti: Ko će iskovati strategiju po mjeri svih?

Hoće li Bosna i Hercegovina doživjeti promjene u poticajnoj politici? Teško, kažu poljoprivrednici, dok vlasti pokušavaju uskladiti zakonodavstvo sa evropskim pravilima. A ona kažu da se poticaji isplaćuju po hektaru ili grlu stoke.

To ne dolazi u obzir! Ni po koju cijenu! - odgovaraju poljoprivredni proizvođači koji su stava da nema poštenijeg poticanja proizvodnje od onog po kilogramu, odnosno litru.

Iste "muke" dijele u oba bh. entiteta. Strategija poljoprivrede i ruralnog razvoja za period 2021. - 2027. godina u Republici Srpskoj je na snazi, dok je u Federaciji BiH prijedlog ovog dokumenta, u parlamentarnoj proceduri. Usvojio ju je prethodni saziv Vlade FBiH, a u resornom ministarstvu sada smatraju da se ona mora modernizirati. No, očekuju njeno usvajanje te kako će ona biti podloga za izradu programa podrški za 2024. godinu. 

Neće proći?

Dokument predviđa postepeno smanjenje direktnih plaćanja za pojedine proizvode po količini odnosno kilogramu i litru, te prelazak na plaćanja po jedinici površine i po grlu stoke."Strategija generalno ne valja ništa, rađena je prema evropskim pravilima koja se kod nas ne mogu primjenjivati ni sad, a neće Boga mi moći pozadugo", odlučno poručuje Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH, koji utemeljenje za ovako čvrst stav nalazi u brojnim neodgovorenim pitanjima pri njenoj izradi. Glavno je - na osnovu kojih podataka je urađena, budući da je posljednji popis poljoprivrede bio prije više od šest decenija?!

Iz Fedralnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva (FMPVŠ) za Agroklub pojašnjavaju kako to ne može biti razlog za odustajanje od izrade strateških dokumenata koji su neophodni.

"Pri izradi Strategije korišteni su raspoloživi izvori podataka kao što su različiti statistički izvještaji, podaci različitih međunarodnih organizacija (FAO, EU, CEFTA, SWG i sl.), podaci prikupljeni u okviru provođenja međunarodnih projekata, podaci iz baza Federalnog ministarstva poljoprivrede, kao i podaci iz naučnih i stručnih projekata preko 40 eksperata angažiranih u okviru radnih grupa", pojasnili su u odgovoru iz FMPVŠ.

Niz je koraka koji su trebali prethoditi Strategiji, napominje Bićo, podsjetivši kako FBiH nema agenciju za agrarna plaćanja te da su aršini različiti od kantona do kantona: "Poljoprivrednici u BiH nemaju ni ‘plavi dizel’ za razliku od svih evropskih. Ubijeđen sam da ona neće proći, stajat će u parlamentu, po cijenu ne znam čega."

Samo "kila i litar"

No, iz Ministarstva navode kako je plaćanje podrški po grlu i hektaru u FBiH već u primjeni. Odnosno od ukupno 24 poticane biljne proizvodnje samo njih nekoliko (proizvodnja sadnog materijala i presadnica) isplaćuje se po jedinici proizvoda, a od 21 podrške u animalnoj se jedino proizvodnja mlijeka i ribe plaća po jedinici proizvoda.

"U procesu potpunog prelaska na plaćanje po grlu i hektaru nećemo poduzimati radikalne poteze svjesni činjenice da je za svaku promjenu potrebno vrijeme", naveli su iz FMPVŠ. 

Međutim, uprkos uvjeravanjima, negoduju i proizvođači mijeka, koji smatraju da bi takav način poticanja ugasio farme i to bi se, upozoravaju, moglo desiti u samom procesu prilagodbe. 

"Predviđen je određeni iznos poticaja po grlu, a osim toga ljude koji su već u proizvodnji, još dvije godine bi plaćali za mlijeko, odnosno na čitavu laktaciju krave jedno 150 KM", precizira Admir Kahriman, čelnik Udruženja poljoprivrednih proizvođača FBiH, koji je i sam vlasnik farme, te dodaje da niko od novih proizvođača taj dio za mlijeko ne bi mogao ostvariti.

"Ako sam ja, na primjer 2023. proizveo 300.000 litara mlijeka, u 2024. mogu ostvariti poticaj samo na tu količinu, džaba ako sam othranio ili uvezao još 20 junica i povećao proizvodnju za 100 hiljada, to bi bilo bez poticaja", navodi te ispred Udruženja kojim predsjedava, poručuje da neće dozvoliti bilo kakvu izmjenu koji potiče po jedinici proizvodnje. "Kila i litar, nema ispravnije poticanja", zaključuje Kahriman.

Iz FMPVŠ, međutim, navode da plaćanje po jedinici proizvoda spada u direktna plaćanja koja su svrstana u tzv. "narandžastu kutiju mjera",  definiranu u okviru WTO Sporazuma o poljoprivredi. A, prema njegovoj definiciji, direktna plaćanja ne bi smjela utjecati na odluku o proizvodnji (vrstu i opseg proizvodnje), odnosno moraju isključiti svaku vezu između iznosa plaćanja i proizvodnje, cijene ili faktora. Ukoliko ovo pravilo nije ispunjeno, zemlje koje ulaze u WTO, a to je trenutno i BiH, moraju izvršiti smanjenje ovih vrsta podrški za 20 posto u roku od šest godina od dana ulaska.

Iz Ureda EU u BiH pojasnili: Šta domaće vlasti moraju uraditi u sektoru agrara?

"Dakle, ako zadržimo postojeće podrške po jedinici proizvoda - litar, kilogram, komad, morat ćemo izvršiti njihovo smanjenje, što svakako nije u interesu poljoprivrednih proizvođača, a to je i glavni razlog zašto je potrebno prijeći na plaćanja po grlu i hektaru", pojašnjavaju iz resornog ministarstva.

Nisu neuki

Jasno je poljoprivrednicima da je riječ o usklađivanju sa evropskim zakonodavstvom, kao i da su se njihove kolege u regionu također opirale ovakvim izmjenama, te sada Hrvatsku i navode kao primjer gdje one nisu dovele do povećanja proizvodnje, već kako tvrde "upravo suprotno". Pri tome, poručuju i kako nisu neuki, te da nakon što pomuzu krave i završe poslove na njivama, čitaju i prate dešavanja, svako u svom sektoru. Napominju da BiH nije provela moderniziranje farmi, ne može koristiti EU fondove, dok je, na primjer Hrvatska to mogla pet godina prije izmjene propisa. 

Ministar Kemal Hrnjić, nedavno je gostujući na jednoj lokalnoj televiziji kazao kako sigurno ništa neće učiniti na štetu proizvođača. A u njegovom resoru, kako nam je potvrđeno, upravo rade i na izradi potpuno novih zakona o poljoprivredi, prehrani i ruralnom razvoju te o novčanim podrškama.

"Najkraće rečeno novi zakoni donose novosti u vezi organizacije poljoprivrednih tržišta, nove mjere ruralnog razvoja, posebno one vezane za mlade poljoprivrednike, osnivanje i razvoj poduzeća na ruralnom prostoru, prenošenje informacija i inovacija", isaknuli su, pored ostalog.

Po sistemu "o ruk" u RS

Strateškim planom razvoja poljoprivrede do 2027.godine, koji je na snazi u Republici Srpskoj, također je predviđeno da se ukine premija za mlijeko i da se poticaj isplaćuje po muznom grlu. Tamošnji proizvođači već dobijaju premije i po grlu i po litru koje su manje nego u FBiH.

Suprotno onome što predviđa strategija, postoje nagađanja da bi u 2024. godini, premija za mlijeko mogla iznositi 0,50 KM/l, a ona po grlu da se ukine, no, to su još uvijek nezvanične informacije. Predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača - mljekara RS, Milorad Arsenić, smatra da svako pitanje prvo treba dobro prodiskutirati. U trenutnom sistemu funkcioniraju već 15-20, a on osim proizvođača, uključuje i cijeli lanac s kojim sarađuju - distributeri hraniva, sjemena, goriva, lijekova veterinari, banke, osiguravajuće kuće i drugo.

"Kada mi gradimo neki objekat nama treba i idejni projekat i glavni građevinski projekat i mišljenje Vode RS i elektro i protivpožarna saglasnost, i projekat vode, struje, ekološki elaborat i tehnološki projekat i tako dalje. Ali kada je o nama riječ onda se tek tako donese odluka", navodi Arsenić, istakavši kako misli da ukidanje premija po litru ne bi bila dobra ni zbog budžeta Republike Srpske ili generalno Bosne i Hercegovine.

Uvjeren je da bi, kao i u Hrvatskoj ili mnogim drugim zemljama, ta mjera pogasila brojna radna mjesta zauvijek. Za primjer uzima naše zapadne susjede, čiji mljekari su doživjeli sunovrat.

"Znate zašto se to desilo? Zato što je napravljeno ‘o ruk’, da bi se zadovoljio neko tamo u Briselu ili ko zna gdje. Najmanje se gledao hrvatski seljak. Hoćemo li mi sad napraviti isti takav potez bez ikakvog ozbiljnog pristupa", pita se Arsenić.

Jedno od pitanja je i da li je premija po grlu ista za onoga koji u toku godine kupi 100 kg koncentrata na pet krava, koje su cijele godine na paši i onoga koji ima profesionalnu proizvodnju, koji je investirao u robote ili moderne sisteme muže, u novi objekat, u opremu i mehanizaciju vrijednu pola, milion ili više maraka. Na ovo, ali i brojna druga pitanja traže ozbiljne odgovore.

"Da zaključimo, slažemo se da treba da postoji poticaj po grlu, ali još dugo treba da postoji i premija po litri mlijeka", zaključuje predsjednik Mljekara RS.

Nezadovoljni i voćari

Politikom poticanja nisu zadovoljni ni u Udruženju voćara Republike Srpske. Predsjednik ove grupe proizvođača, Dragoje Dojčinović, smatra kako bi trebalo povećati poticaje za protivgradnu mrežu, odnosno da oni budu 70 posto od investicije.

"Trebalo bi da se povećaju poticaji za sva kapitalna ulaganja, osim za mehanizaciju, gdje bi se moralo uvesti ograničenje, to jest moratorijum za nabavku traktora od 10 godina, ako ga je neko kupio u tekućoj godini. I sve snage da se usmjere na zaštitu domaće proizvodnje od pretjeranog uvoza", poručuje Dojčinović.

Pitamo i vas - koga treba slušati u kreiranju poticajne politike? Glasajte ispod teksta jer anketu svi vide! A, vidljivi su i komentari, svoje mišljenje šta biste promijenili u poticajnoj politici FBiH/RS podijelite sa nama, jer naše rasprave su uvijek javne!