Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Meso i mlijeko
  • 15.09.2023. 17:30

Hrnjić na "AgroRocks 2023": Nužan dogovor proizvođača mlijeka, otkupljivača i trgovaca

Proizvodnja mlijeka i mesa, gdje smo danas i šta nam donosi sutra? Hoćemo li umjesto šnicle "gutati tablete"? Ko je u lancu proizodnje najviše ugrožen.

Foto: Hrvoje Škergat
  • 165
  • 33
  • 1

Dogovor proizvođača, otkupljivača i trgovaca nešto je što bi moglo očuvati sektor stočarstva, u ovim izazovnim vremenima, moglo bi se u najkraćem zaključiti nakon panela Meso i mlijeko upriličenog u sklopu konferencije "AgroRocks 2023".  

Na početku panela govornici su prokomentirali šta če biti sa svinjogojstvom uslijed afričke svinjske kuge, zarazne bolesti koja ostavlja razorne posljedice kako na ekonomiju, tako i na društvo.  

Načelnik sektora za uzgoj, testiranje i genetsko vrednovanje HAPIH, dr.sc. Drago Solić, istakao je da su biosigurnosne mjere, iako izgledaju rigidne, vrlo oštre i stroge, jedini put da se riješi bolest. 

Virus ASK će ostati da živi u šumama, poručeno s panela

"Nažalost bolest nema cjepiva, nema lijeka, životinje bi ugibale, ako se ne bi eutanazirale. Kad sve to zajedno prođe, situacija mora ići u smjeru da se ona kontrolira, bolest neće proći, ona se mora kontrolirati provođenjem jakih biosigurnosnih mjera", naveo je Solić, dodavši kako su šume mjesto gdje će virus vjerovatno stalno boraviti i da će one ostati veliki rizik.

"Ova situacija će sigurno ostaviti posljedice na broj svinja i proizvodnju mesa, koja ni u ovom trenutku u Hrvatskoj nije zadovoljavajuća. Prošle godine imamo pad proizvodnje za 9%, dakle bez bolesti, a vrlo je slično u EU koja ima gotovo isti pad", istakao je. 

Je li ovo kraj tradicijskog uzgoja?

Afrička svinjska kuga pustoši domaću proizvodnju, stoga se nametnulo i pitanje je li ovo konačni kraj tradicijskog uzgoja svinja. Prof. dr sc. Vladimir Margeta s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek, naveo je kako taj kraj dosta dugo traje u Hrvatskoj, svinjogojstvo, kako je ocijenio već 30-tak godina ide silaznom putanjom, "slobodnim padom".  

Po pitanju finansijske pismenosti nismo se pomaknuli iz 90-ih

Smatra da su procjene da će 15 posto svinjogojaca, koji su se uslijed afričke svinjske kuge prestali baviti ovom proizvodnjom, kasnije istu nastaviti, preoptimistične. Ono će se nastaviti na velikim farmama, velikim sustavima, međutim, to neće biti dovoljno za potrebe Hrvatske.

"Kad sagledamo gdje je doista problem, kad prestanemo sebe lagati da je to stanje koje će sutra riješiti... to je jedan nepovratan proces, koji se dešava u hrvatskoj poljoprivredi, tako da neće više nikad biti onako kao što je bilo", zaključuje Margeta.  

Parizer i hrenovke

Istakao je kako se proizvodnjom mesa niko ne bavi "iz ljubavi da nekoga prehrani", kazavši kako  je posljedica želje proizvođača da zarade, no teško će zaraditi ako proizvode samo kvalitetno i skupo. Da bi proizvodili za široke mase moraju proizvoditi i jeftino i nekvalitetno.

U budućnosti neće biti jeftine hrane, rekao je Margeta

"Danas se ljudi boje da će ostati bez parizera i hrenovke koji u sebi imaju 1-2 posto mesa. Parizer ovih dana ima jednu zanimljivu priču i mislim da bolju reklamu nije mogao dobiti, ali želim reći da ako sutra ne budemo imali dosta kvalitetnog mesa – ništa. Mi volimo dati puno novaca za kvalitetu odjeću, obuću, auto, stvar u kući, jedino mislimo da bi kvalitetna krana trebala koštati jeftino, prema tome, milim da u budućnosti neće biti jeftine hrane i da se moramo prisiliti da jedemo manje, a kvalitetnije", poručio je. 

Govedarstvo preživjelo bolest, ali...

Ne tako davno, prije samo desetak godina i govedarstvo je bilo u velikom problemu, kada se pojavila bolest kvrgave kože, istina u manjem omjeru od ASK. No, tu su i drugi problemi. 

"Kod proizvodnje mlijeka, vidite nažalost da smo mi zemlja koja je de facto od 208. godine konstantno u padu proizvodnje i broja životinja i proizvedenih litara mlijeka. Nešto u tovnom govedarstvu bilježimo blaži pad, ali je prisutan", rekao je dr.sc. Branko Kolak, predsjednik Saveza udruga hrvatskih uzgajivača holstein goveda, istakavši kako se mora pronaći način da država zadovolji potrebe domaćeg tržišta.

Snimak konferencije u cjelosti možete pogledati ovdje

Dotakao se i zelenih politika, naglasivši da je dobro da se ide ka tome da se za krajnje potrošače proizvodi zdrav proizvod – ali to ne znači automatski i jeftiniji. 

"Imate situaciju da nas ograničavaju u primjeni raznih pesticida tehnologija koje smo koristili, a onda nam s druge strane dolaze proizvodi iz Ukrajine i Južne Amerike, u koje uopće nemamo uvid kako se ono proizvodi. Ja prihvatam da proizvodim skupo ili ekološki prihvatljivo, ali onda ta konkurencija koja nam dolazi, mora istim tim mjerama biti podvrgnuta kao i ja", rekao je Kolak. 

BiH će učiti na greškama Hrvatske

A upravo prilagođavanje evropskim politikama i mjerama čeka BiH, koja je, prema riječima ministra poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH, Kemala Hrnjića, sredinom decembra prošle godine "dobila signal" da postaje zemlja kandidat. Kad je u pitanju poljoprivredno prehrambeni sektor, ocijenio je kako je BiH u najlošijoj poziciji u regionu, jer nema čak ni pristup IPARD fondovima, oslonjena je sama na sebe s malim budžetima. 

"To je sve do nas jer mi nismo izgradili IPARD strukturu, upravljačka tijela, nemamo jedinstvenu agenciju za plaćanje, to je ono što EU od nas očekuje da bi mogli povlačiti fondove. Tu je nekih milijardu eura koji čekaju BiH, mi ih nažalost ne možemo koristiti", rekao je Hrnjić.

BiH želi izbjeći greške razmjenom iskustava sa susjedima, rekao je Hrnjić

Na pitanje kako to riješiti na političkom planu ministar Hrnjć je rekao kako je u BiH djelimično promijenjena vlast, odnosno da su u FBiH snage koje snažno zagovaraju pristup EU, međutim ostalo je i onih snaga koje su, kako je rekao, činile sve da do toga ne dođe i sda se traži srednji put. 

"Mislim da nije izgledno danas da ćemo dobiti zajedničko ministarstvo na državnom nivou, tu je odgovornost podijeljena na entitete, ali smatram da dva entiteta s Brčko distriktom, i državnom vladom, možemo napraviti to zajedničko tijelo da zadovoljimo minimum uvjeta da EU prepozna BiH kao partnera koji želi implementirati sve ono čemu smo danas svjedočili", rekao je Hrnjić, osvrnuvši se i na predstavljena digitalna rješenja kazavši kako ima želju sve to implementirati u BiH, ali je situacija danas vrlo teška.  

Konferenciju AgroRocks 2023 iskoristio je i za razmjenu kontakata s predstavnicima Hrvatskog ministarstva poljoprivrede, navodeći kako s njima želi povezati FMPVŠ u smislu znanja budući da je Hrvatska već prošla evropski put, te da su imali i loša iskustva kada je u pitanju proizvodnja mlijeka. 

"Stočni fond je više nego prepolovljen u zadnjih 20 godina, proizvodnja mlijeka je prepolovljena, tako da želimo izbjeći greške koje je Hrvatska možda napravila. Mislim da je partnerski razgovarati da nas upozore na neki put koji je nama predstoji, a sva pozitivna iskustva da pokušamo primijeniti u FBiH", rekao je Hrnjić. 

Hrvatskoj je BiH najvažnija

Bez obzira što BiH duže godina ne naziva državom, već "procesom", zastupnik u Evropskom parlamentu Tonino Picula, je naveo kako želi da do konca ove godine BiH dobije datum za početak pregovora. 

"Kad postanete dio procesa vi se jednostavno morate mijenjati", poručio je Picula, navodeći da je danas teško ući u ovu zajednicu, a pogotovo će to biti teško duboko podijeljenoj državi gdje svi njeni političari ne dijele viziju evropske Bosne i Hercegovine. No, istakao je i kako je Hrvatskoj Bosna i Hercegovina najvažnija zemlja na svijetu.

ZPP je dobra, ali se realizira u loše vrijeme, rekao je Picula

Zajednička poljoprivredna politika EU je najstarija zajednička politika, na koju odlazi polovina evropskog proračuna, napomenuo je Picula, dodavši kako ona još uvijek dominira. Naveo je tri kriterija njenog postojanja: da građanima omogući visoko kvalitetnu i pristupačnu hranu, da osigura dobar život poljoprivrednicima i treći da se poštuje i čuva okoliš. Međutim, situacija je u mnogim zemljama različita. 

"Ne možete imati u tržišnoj utakmici, uvoz jeftinog i nekvalitetnog, koji se sudara sa kvalitetnim i skupim. EU to mora regulirati, ali onda dolazi mnogo toga u pitanje", istakao je zastupnik u EP, ocijenivši kako je do realizacije zelene politike došlo u loše vrijeme uzimajući za primjer skupe energije. 

Kada je riječ o trgovinskim politikama globalnih sila, smatra kako je to pitanje morati više zaokupljati one koji vode države ili Uniju. 

Novac samo prolazi "kroz proizvođače"

Kada je riječ o tržištu mlijeka, predsjednik Saveza udruga hrvatskih uzgajivača holstein goveda, ocjenjuje kako je ono svugdje u svijetu, a pogotovo u Hrvatskoj i manjim evropskim zemljama bačeno na neoliberalni kapitalistički pristup. 

"Imate situaciju da sve ukupne količine proizvedenog mlijeka u Hrvatskoj otkupljuju dva otkupljivača u gotovo 90 postotnom iznosu. Njih dvojica se laše dogovore nego nas 3.000", naveo je Kolak, istakavši kako je neophodna objektivnija raspodjela kolača.

Lins: Jednostrani propisi koji su štetni za poljoprivredu nisu rješenje

"Ako ja dobijem 100 eura potpora, a pritom mi se uskrati realna cijena mlijeka, onda taj novac samo prođe kroz mene i završi tamo ko stvara ekstra profit", rekao je Kolak, dodavši da nisu uspjeli napraviti fer pristup "podjeli kolača" između proizvođača, prerađivača i lanaca te da je Hrvatska zadnjih deset godina izgubila gotovo 50 posto proizvodnje mlijeka i da to nije kraj. 

Šansa i prijetnja

Ukoliko  se taj pristup ne promijeni, upozorava da će Hrvatska ostati bez ove proizvodnje, navodeći Bugarsku kao primjer koja je rapidno gubila proizvodnju mlijeka te dodirnula dno kada je mlijeko na policama koštalo dva eura, a to bi se moglo i ovdje dogoditi ako ostane država bez sirovine 

"Sve što se dešava u Hrvatskoj je u BiH isto ili malo teže", dodao je ministar Hrnjić istakavši opredjeljenje FBiH da prati ZPP EU prokomentiravši njen tržišni aspekt koji proizvodi najviše problema na terenu. Također je stava da bi poljoprivrednici, prerađivači i trgovci hitno trebali sjesti za sto i razgovarati. Tu je, smatra, najveći jaz.

Žitarice i uljarice: U teoriji haosa znanje je ključ problema

"Vi imate situaciju da je Vlada u Hrvatskoj izdvojila 30 proizvoda i ograničila cijene, mi smo ograničili marže osnovnih prehrambenih proizvoda. Međutim, pojavljuju se razni interesi iz različitih sfera koji ne žele bilo kakvo ograničavanje i koji žele slobodno formiranje cijena, a to otežava rad poljoprivrednika koji su u ovom lancu u najtežoj situaciji", pojasnio je Hrnjić. 

Kao neko ko je dvije decenije proveo u ovom sektoru, on je istakao kako se danas ekonomija svela samo na profit te da niko ne govori o očuvanju poljoprivrede. 

"Menadžeri postaju mašine za proizvodnju novca i oni su samo orijentirani na profit", rekao je Hrnjić, kazavši kako je otvoreno tržište šansa, ali i prijetnja. 

Govornici su se dotakli i proizvodnje mesa u laboatoriji, ocijenivši kako je to vrlo realna najava. Kao prmjer su istaknuli vitamine koje danas koristimo u obliku tableta. To je nekada bilo nezamislivo. Danas, kako su naveli, postoje kompanije koje su sebi zadale cilj da postanu najveći proizvođači mesa - onog iz laboratorija! 

 


Fotoprilog


Tagovi

Proizvodnja mesa Proizvodnja mlijeka Tržište mesa i mlijeka Otkup mlijeka AgroRocks 2023 Drago Solić Vladimir Margeta Branko Kolak Kemal Hrnjić Tonino Picula


Autorica

Selma Mujić

Više [+]

Diplomirani žurnalista i digitalni marketing menadžer, s višegodišnjim iskustvom u tv i web novinarstvu.


Partner

AgroRocks

31000 Osijek, Hrvatska
e-mail: info@agroklub.hr

Izdvojeni tekstovi

KLUB

Kako prepoznati pepelnicu, a kako plamenjaču? Što nam je činiti ako su biljke napadnute, a kako prevenirati ove pojave? Uskoro više!
Foto: Shutterstock/Saad315/Montree Srihawong