• Biodinamički uzgoj
  • 08.05.2019. 12:00
  • Banjalučka regija, Republika Srpska, Krnete, Laktaši

Zakopaj rog punjen balegom, kvarcom, travama i korovima pa pršći biljke i zemlju

Šta mu inače dođe ta biodinamička poljoprivreda? To je aktiviranje zemljišta pomoću biljaka ili drugih materijala koje se prethodno pripreme u rogovima ili osušenim kravljim crijevima, zatim se ukopaju u zemlju i ostave nekoliko mjeseci da "zriju". Pa ih vadiš naredne godine i u malim količinama i pri malom utrošku vode pršćeš zemlju i biljke kako bi ih ojačao.

Foto: Bojan Kecman
  • 279
  • 104
  • 0

Kad se probudiš ujutro, još vikendom, a vani samo što nije počela da pada kiša, nigdje ti se ne ide. Ne samo tebi već bilo kome. Još treba da prevališ četrdesetak kilometara u jednom pravcu. Iskreno, malo ko bi otišao od kuće. Dakle, trebao mi je dobar razlog da odem. I otišao sam. Zbog biodinamičke poljoprivrede. O njoj sam čitao, gledao na internetu neke klipove, ali se nikada nisam sreo lično sa ljudima koji to vole i upražnjavaju.

Elem, zvale su me kolege iz CERD-a (Centar za ekonomski i ruralni razvoj) iz Krneta kod Laktaša na radionicu o biodinamičkoj poljoprivredi na kojoj su predavači bili Dijana Posavec i Amalka Vukelić iz "Centra dr. Rudolfa Štajnera" iz Donjeg Kraljevca u Hrvatskoj. Teoretsko predavanje i praktična obuka, tj. izrada preparata za prskanje 500 od kravljeg stajnjaka u kravljem rogu.

Aktiviranje zemljišta pomoću biljaka

Šta mu inače dođe ta biodinamička poljoprivreda? To je, kako sam zaključio, aktiviranje zemljišta pomoću biljaka ili drugih materijala koje se prethodno pripreme u rogovima ili osušenim kravljim crijevima, zatim se ukopaju u zemlju i ostave nekoliko mjeseci da "zriju". Pa ih vadiš naredne godine i u malim količinama i pri malom utrošku vode pršćeš zemlju i biljke kako bi ih ojačao, a one se lakše odbranile od bolesti i štetočina. Važno je i da se poštuje plodored, da se stvara što više komposta, od kojeg se stvara humus. Kada imaš sve to, imaćeš i vitalne, zdrave, biljke. Ima tu i uticaja Mjeseca na vrijeme sadnje ili sjetve biljaka i ostalo. Sve je u biodinamičkoj poljoprivredi povezano. Zemlja, svemir, biljka i čovjek.

Narodna vjerovanja: Mjesec i poljoprivreda u uskoj su vezi

Teoretsko predavanje bilo je baš zanimljivo. Naročito me impresionirao taj Rudolf Štajner. Zanimljiv je bio tip i čini mi se da je bio baš daleko ispred svog vremena. Kao Tesla, Ajnštajn ili u današnje vrijeme, nedavno preminuli Hoking.

Miješanje stanjaka punih sat vremena

Najviše sam želio da vidim kako se prave preparati za prskanja. Pripremali smo svi zajedno taj preparat 500. Još smo vidjeli kakvi su ostali preparati, tj. od koprive, kvarca, maslačka, kamilice, poljske preslice, hrastove kore, hajdučke trave, koje su predavači donijeli sa sobom. Kod pripreme preparata najteže je bilo miješati stajnjak punih sat vremena, ali je bilo dosta kršnih krajiških momaka koji su, naizmjenično, miješali stajnjak u tačkama. Onda stavljaš stajnjak u rog, a prije toga iskopa se rupa 50 sa 60 centimetara, u koju stavljaš stajnjak i rogove i tako čekaš narednu godinu.

Stajnjak ide u rog 

Da budem iskren, nije da ne vjerujem u sve to, ali da nisam vidio farmera Jabutu u Japanu koji ne ore, ne freza, već samo pršće vodom pomiješanom sa djevičanski čistom zemljom parcelu na koju hoće da sije ili sadi i živi od toga, ne bih došao na predavanje i ne bih odlučio da se počnem baviti i biodinamikom. Treba za to mnogo vremena, kravljih rogova i crijeva i prije svega, tržište, da bi mogao prodati tako proizvedene proizvode. Skuplji su, a kupci, sve više, nemaju novca. Ali džaba, nešto te gura naprijed.

Ne okopavaj, ne rasipaj stajnjak - pusti prirodu da sama odradi posao

I onda čuješ na predavanju kako Danska potpuno prelazi na organsku i biodinamičku poljoprivredu jer ih satraše Poljaci sa svojim konvencionalnim, jeftinim i kontaminiranim proizvodima. Ili, kako je sadržaj humusa u zemljištu, u Slavoniji, pao ispod 0.5% zbog pretjerane upotrebe pesticida i mineralnih đubriva. I onda opet pomisliš – što da ne pokušam? Ionako radim dosta sličnih stvari sa svojim travkama u voćnjaku i bašti od kojih se mnoge mogu koristiti i u biodinamičkoj poljoprivredi.

Još ako su za jedan hektar voća ili povrća dovoljna četiri roga i 40 litara vode kojom se tretira zemlja u redu ili list voća i povrća, zašto ne pokušati? Treba vremena, naravno, ali za šta ne treba vremena?

Što i ja ne bih probao? 

Bojimo se, svi mi koji se bavimo poljoprivredom, da li može da se profitira od organske i biodinamičke poljoprivrede? Profit je osnova svega, treba od nečega da se živi. Ali onda pomisliš da Danska ide u to, Austrija, Njemačka, Slovenija, Italija, daleka Australija – sve više farmera u tim zemljama ode u organce i biodinamičare. Još malo pa se tamo niko neće baviti konvencionalnom poljoprivredom, a kod nas, podzemne vode uveliko su zagađene ostacima herbicida.

Ogromna sredstva na ekološku poljoprivredu ulaže - Danska!

Pa se zbog svega naljutiš i kažeš sebi – zašto su oni bolji od nas? Što i ja ne bih probao? I probaću, probaće još neki koji su bili tog subotnjeg jutra kod domaćina Miodraga Matavulja i njegovih kolega iz CERD-a. Znam i zašto. Jer se boje za sebe, svoju porodicu, djecu, zbog toga šta jedu svaki dan kada odu da nešto kupe u marketu. Od voća, povrća, slatkiša, mesa itd. Dugo sam u agrarnim vodama i stvarno mislim da je konvencionalna poljoprivreda jedna od najvećih prijetnji ljudima i cijelom čovječanstvu. I profit multinacionalnih kompanija koji stoje iza nje.

Rogovi u  zemlji čekaju godinu dana

Čovječanstvu je ostalo još šezdeset žetvi

Nismo svjesni šta jedemo i koliko je multinacionalne kompanije briga za to jer je novac jedina hrana kojom se one hrane. Bez obzira na sve, šta god treba da se uradi uradiće jer profit je sve. I Štajner u pravu. Nije čovječanstvo bilo spremno za konvencionalnu poljoprivredu. Naročito zapadni čovjek. Istočni čovjek je sve to već znao i živio po tim postulatima, u skladu sa prirodom. A sad ga zapadni pokušava još više zatrovati otrovom koji se zove novac!

Hoćemo li svi mi koji krenemo u organsku ili biodinamičku poljoprivredu zaraditi. Iskreno,  neko hoće, neko ne. Kao u ratu – neko pogine, neko preživi. Ali znam da želim da pokušam. Želim da jedem i prodajem drugima zdravu hranu. Na kraju neće biti ni preskupa. I htjeli mi to ili ne ići ćemo svi u tom pravcu. Na predavanju rekoše: čovječanstvu je ostalo još šezdeset žetvi. Nakon toga – ko zna. Ipak, ima nade jer ljudi razmišljaju, ne vjeruju više u ono što im se kaže, čitaju (hvala internetu). A malo više razmišljanja, bez slijepog vjerovanja, jedino je što je potrebno za napredak.


Fotoprilog


Tagovi

Rudolf Štajner CERD Biodinamička poljoprivreda Preparat 500 Dijana Posavec Amalka Vukelić Rog Kvarc Stajnjak


Autor

Bojan Kecman

Dipl.inž.poljoprivrede Bojan Kecman specijalizovan je za integralnu i organsku proizvodnju i zaštitu voća i povrća. Takođe se bavi voćarstvom, uzgaja kruške, šljive i crvenu ribizlu.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi