Na svom blogu koji je posvećen zdravoj hrani objavljivala je i recepte za jela u kojima koristi samo zdrave namirnice želeći da pokaže da ukusna hrana može biti bez šećera, brašna i industrijskih proizvoda.
Mlada, ambiciozna i vrijedna Jelena Popović iz Maglića (susjedna Srbija, op. ur.) na najbolji način koristi zdravu prirodnu sredinu i kako kaže, živi u skladu sa okolišem koji joj daruje mirisne biljke i zdravu hranu. Apsolvent Poljoprivrednog fakulteta, već tri godine bavi se organskom proizvodnjom povrća, voća, ljekovitog i začinskog bilja, a od nedavno priprema različite kozmetičke preparate na bazi prirodnih sastojaka.
Još kao mala djevojčica pomagala je dedi u bašti i tako naučila da sadi, okopava, zalijeva i bere zdrave plodove. Kada je deda iznenada preminuo nije mogla dozvoliti da velika bašta i okućnica zarastu u korov, te je odlučila nastaviti tamo gdje je on stao. Htjela je pokazati i dokazati prije svega svojim roditeljima da ona može i želi od malog posjeda napraviti interesantan posao.
"Bašta nikad nije bila tretirana nikakvom hemijom i shvatila sam da je to moja velika šansa i prednost. Nabavila sam 1.000 sadnica malina sorte willamette i polane, a u jednom dijelu zasadila sam jagode i krenula istraživati i učiti. Zahvaljujući studijma imala sam dobro teorijsko znanje, a tih godina radila sam i sezonske poslove u selu tako da sam stekla i solidno praktično iskustvo", kaže Jelena dodajući da danas ima dva plastenika površine oko 50 metara kvadratnih, a sa velikim elanom i ljubavlju sama proizvodi rasad desetak različitih sorti paradajza, krastavaca, paprike, tikvica, a sije i luk, špinat, blitvu.
Gdje je puno posla, kako kaže, ima i problema, ali oni su tu da se rješavaju.
"Kada su sazrile prve maline, cijena im je bila izuzetno niska, bila je to najlošija godina za malinare, a ja sam bila na početku moje priče i naravno nisam htjela odustati. Poslije sam se sjetila pa sam od malina koju nisam mogla prodati počela praviti, sokove, pekmez, liker. Prošle godine sam ih sušila na suncu i u dehidratoru. Dobila sam izuzetno ukusan i neobičan poizvod. I paradajz sorte šljivar sušim i kombinujem sa maslinovim uljem i začinskim biljem", kaže naša sagovornica i napominje da sav višak raznovrsnih proizvoda prodaje onima koji znaju prepoznati vrijednost i miris zdrave hrane.
Pored voća i povrća, ova mlada poljoprivrednica bavi i uzgojem i skupljanjem ljekovitog i začinskog bilja, te uvijek ima nanu, matičnjak, lipu, kamilicu, bosiljak, zovu, crvenu djetelinu, ružmarin, dragoljub, glog, maslačak, koprivu, bijelu radu, bokvicu. Nešto gaji u bašti, a mnoge biljke bere kada sa članovima porodice koji su joj velika podrška i oslonac planinari, a sa Tare se nikada ne vraća bez divlje vranilove trave.
"Na Tari gdje često porodično odlazimo, pored ljekovitog bilja upoznala sam čudesni svijet gljiva. Poznajem oko 100 vrsta, a kako bih proširila svoja znanja uključila sam se i u rad Gljivarskog društva."
Svojevremeno je na svom blogu koji je posvećen zdravoj hrani objavljivala i recepte za jela u kojima koristi samo zdrave namirnice želeći da pokaže da ukusna hrana može biti bez šećera, brašna i industrijskih proizvoda. Nedavno je riješila da svoje znanje i iskustva putem YouTube kanala podijeli sa svima onima koji poštuju svoje parče zemlje i uzgajaju povrće i voće bez ikakve hemije.
Pripremite čaj od ljuski jaja koji odlično djeluje na biljke
"Ljuske od jaja koje mnogi bacaju mogu poslužiti kao odlična prihrana voću i povrću. Treba ih dobro osušiti i usitniti staviti u teglu preliti jabukovim sirćetom, prekriti gazom i ostaviti dvije do tri sedmice. Kad masa prestane da se pjeni, tekućinu procjediti i praviti rastvor od dvije do tri kašike i jedne litre vode te prskati povrće i tako mu obezbjediti kalcij koji je neophodan za kvalitetan cvijet i plod, takođe se od koprive može praviti odlično organsko đubrivo za biljke", ispričala nam je Jelena dodajući da krompirovu zlaticu redovno skuplja, ne koristi insekticide, a ove godine je nabavila sjeme sa ljubičastom korom na čijem lišću ima znatno manje zlatica.
Osim toga, prema njenom mišljenju, krompir je dobro poprskati i tekućinom u kojoj je odstojao cvijet zove.
Kaže da je neke svoje zdravstvene probleme riješila hranom iz bašte i zato je zahvalna prirodi koja uvijek ponudi neko rješenje.
"Zbog problema sa kožom opet sam se okrenula biljkama, te sam počela pripremati različite kreme, sapune macerate tako da imam oko 100 različitih preparata. Završila sam kurs, ali i dalje proučavam biljke i uvijek nešto novo otkrijem", kaže ovaj mladi agronom dodajući da se na putu ka zdravom životu uvijek uzda u prirodu i zato se svako jutro budi sa novom idejom, a jednu od njih realiazovala je nedavno kada je zasadila sadnice godži bobice i aronije.
Tagovi
Autorica