Proizvodnja komposta u organskoj poljoprivredi

Kompost je organsko đubrivo i poboljšivač zemljišta proizveden razgradnjom različitih biljnih ostataka, ponekad pomiješanih s organskim đubrivima ili životinjskim ostacima, a sadrži ograničene količine mineralnih materija.

Kompostiranje se preporučuje u organskoj poljoprivredi kao agrotehička mjera, prvenstveno za tretiranje otpada nastalog u proizvodnji bilja i iz domaćinstva, ali i za kontrolu korova, štetočina i bolesti.

Organska đubriva: Stajnjak je dovoljno unositi svake četvrte godine

Pre kompostiranja usitniti krupan materijal 

Ovim procesom se razlaže organska materija posredstvom mikroorganizama. Najčešće se kompostiraju biljni i životinjski ostaci porijeklom iz bašte, kuhinje, kao što su ostaci povrća, voća, lišće, pokošena trava, stara slama, pepeo, papir, dijelovi hrane i sl. Treba voditi računa da u kompostište ne dopre rizomski korov i bolesne biljke zbog infektivnog potencijala u proizvodnji narednog usjeva.

Kompostiranje u kompostnoj gomili vrši se na mjestu zaštićenom od vjetra i jakog sunca sa dostupnim prilazom u različitim vremenskim prilikama. Dimenzije kompostne gomile su različite, što u prvom redu zavisi od količine kompostnog materijala i namjene dobijenog komposta. Prije početka kompostiranja radi bržeg razlaganja i sazrijevanja potrebno je krupan materijal usitniti na veličinu ne veću od 5cm.

Najbolji kompost se dobija u momentu kada masa potpuno sazri

Prva faza proizvodnje komposta je takozvana mezofilna faza, koja traje nekoliko dana i završava se na oko 40°C. U drugoj ili termofilnoj fazi pojačava se razgradnja unijetog materijala, uslijed biohemijskih reakcija i temperatura u sredini mase dostiže 70°C i više stepeni, što ukupno traje oko 1 - 1,5 mjeseci (nekada i više). Nakon tog perioda potrebno je masu promiješati i ponovo pokriti nekoliko puta u toku razgradnje, a sve radi "obnavljanja" aktivnosti mikroflore. U tom periodu najaktivnije su gljive i bakterije i kolembole, da bi u fazi zrenja na temperaturi oko 25°C tu funkciju preuzele kišne gliste i drugi insekti.

U nekim slučajevima završetak razgradnje može biti nakon šest mjeseci, ali najbolji kompost se dobija nakon godinu dana u momentu kada masa potpuno sazri, pojašnjava Zvezdana Jovanović, diplomirani inženjer zaštite bilja PSSS Požarevac.

U mjere njege komposta spadaju miješanje, orošavanje, kotrolisanje zdravstvenog stanja i čuvanje u toku kompostiranja. Kompost izgledom veoma podsjeća na zreli stajnjak, zbog svoje mrvičaste strukture, tamnosmeđe boje i ujednačene mase. Po sadržaju aktivnih materija sličan je dobro zrelom stajnjaku, najčešće sadrži 0,3 - 0,5% azota, 0,2% fosfora, 0,2 - 0,3% kalijuma i oko 0,6% kalcija, koji se mijenja u zavisnosti od sadržaja kompostiranih sirovina.

Kako najbolje pripremiti kompost

Dezinfekcija komposta 

Prije upotrebe poželjno je kompost dezinfikovati. U posljednje vrijeme se sve više koriste takozvani biljni čajevi, kao aktivatori procesa kompostiranja. U tu svrhu se takođe mogu upotrebiti i određeni mikrobiološki preparati. Namjena ovog visokokvalitetnog organskog đubriva je višestruka - najčešće se upotrebljava kao supstrat u rasadničarstvu, povrtarstvu, cvjećarstvu i slično. 

Za đubrenje se upotrebljava neposredno prije sjetve ili sadnje, u količinama od 3 do 6 kg/m2, sa dejstvom do tri godine. Kompost se ne unosi duboko u zemljište, već pri površini (do 5 cm dubine). Kompost je naročito pogodan za spravljanje supstratnih smesa, pripremu sjetvenog sloja, pikiranje rasada i kao pokrivni sloj sjemena.

Dodajte agroklub.ba u omiljeni Google izvor