Muhamed Garib: Moguća je proizvodnja zdrave hrane, samo izbjegnite zablude koje je prate

Situacija koja nas je zadesila, kao i cijeli svijet i koja još traje, povećala je potražnju za zdravom, ekološkom, prirodnom, raznovrsnom i kvalitetnom hranom. Sve više ljudi prelazi na vlastiti uzgoj, odnosno na organsku proizvodnju biljaka.

Svaki početak je težak pa tako i ovaj. Većina njih na samom startu ili na prvoj prepreci odustaje i pravi greške koje ih kasnije čekaju i velika je mogućnost da u međuvremenu odustanu od biološkog uzgoja tako što počinju koristiti pesticide iz straha da ne izgube sav prinos.

Na ovu temu razgovarali smo sa Muhamedom Garibom, bachelor inženjerom poljoprivrede, koji je zvanje stekao na Agromediteranskom fakultetu, Univerziteta Džemal Bijedić. Prošle godine upisao je i master studije na smjeru Urbana poljoprivreda, također na istom fakultetu u Mostaru.

Tri faze zimske rezidbe

Veliko iskustvo stiče još od 2016. godine kada se zaposlio kao agronom u socijalnom preduzeću EkoDizajn d.o.o Mostar koje je osnovalo i čije vlasnik Udruženje građana Nešto Više. "Udruženje u svom vlasništvu posjeduje imanje veličine 1,1 hektar koje je 13 kilometara udaljeno od Mostara, tačnije u Humilišanima. Farma nam služi kao mjesto za rad, edukaciju, kao ogledno dobro i mjesto za druženje", započinje priču Garib, dodajući da sve aktivnosti i poslove koje su radili i na kojima rade, dostupne su na Facebook stranici UG Nešto Više ili EkoDizajn i permakulturno imanje Nešto Više. Osnovna djelatnost zasnovana je na uređenju i planiranju vrtova na permakulturan način, zatim na uzgoju ekološkog voća i povrća takođe po ovim principima, te edukacijama pojedinca i grupa na razne teme iz oblasti poljoprivrede i permakulture.

Permakultura omogućava proizvodnju vlastite hrane, a ostavlja prostor i za druge aktivnosti

Zadnjih sedam dana zajedno sa svojim kolegama aktivno radi u voćnjaku. Lijepe i sunčane dane iskoristili su za rezidbu voća, ukrasnih grmova i drveća, poput jabuke, kruške, nara, smokve, trešnje, višnje i oraha. Rezidba je provedena kroz par faza. Prva faza - čišćenje, odnosno, pronalazak i uklanjanje slomljenih, oštećenih, bolesnih i suhih grana. Tu spada i skidanje preostalih plodova sa krošnje. Druga faza je prorjeđivanje krošnje, tačnije uklanjanje i skraćivanje unutarnjih grana i vodopija. Zadnja etapa jeste oblikovanje krošnje.

"Stabla dobivaju "novu frizuru" skraćivanjem vanjiskih izdanaka. Pokušavali smo da ne pravimo velike rezove, izbjegavanjem rezanja debljih grana i ispravnom raspodjelom pupova na izdancima. Svi rezovi su premazani kalemarskim voskom. Grane je potrebno iznijeti iz vrta i može se početi sa krečenjem drveća", objašnjava nam ovaj agronom. Dodaje da je vrlo lako napraviti vlastiti rastvor sa krečom koji će biti mnogo koristan. Konkretno, zadržati će stabla duže u zimskom mirovanju, izbjegnuće se proljetni mrazevi, dezinfekcija debla, uklanjanje gnjezda insekata i još dosta toga.

Količina đubriva zavisi od osobina stabla

"Poželjno ga je kompletno okrečiti ako je to izvodljiv posao. Ljudi većinom kreče samo debla što je donekle i ispravno ali mnogo korisnije je da se što više površine okreči u bijelu bolju".

Kad se ovaj posao završio, startali su sa pripremom i obradom zemljišta bez upotrebe mašina (frezanje, oranje). "Tlo koje pokriva krošnja prozračili smo specijalnim metalnim vilama koji služe za tu namjenu, a šrine su 60 cm i dužine širokih zubaca 30cm koji se zabadaju u zemlju. Đubrenje stajskim đubrivom najkorisnije je u ovo doba godine ali može poslužiti i organsko peletirano", kaže naš sagovornik. Količina hranjiva koja se primjenjuje, zavisi od nekoliko osobina stabla. To su prije svega starost, veličina krošnje, prinosi plodova iz prethodne sezone i drugi. Prema njegovim riječima, najtanji sloj hranjiva dodavati na zemljište 10cm od debla, izbjegavati da ono dodiruje koru. Povećavati debljinu sloja koji se dodaje na zemljište kako se krošnja širi i kako se udaljavamo od debla. Pokušati ga rasporediti po što većoj površini tla oko drveta što pokriva krošnja, ako je to izvodljivo.   

Površinu zemljišta koja je pođubrena treba malčirati odnosno, pekriti organskim materijalom ili bio masom. U te svrhe može da nam posluži, smatra Muhamed, suho opalo lišće ispod stabala, otkosi zelene mlade trave bez cvijeta, smeđi karton bez plastike i boja, papir, slama i mnogi drugi organski materijali. "Ostaje nam još da se uradi zaštita stabala i zemljište oko njih i mirno se može posmatrati priroda kako odmara. Iščekivati sa osmijehom proljeće i početak vegetacije. U proljeće je poželjno posijati sjemena cvijeća koja privlače oprašivače, biljke leguminoze kao i repelent usjeve", savjetuje on.

Moguće je imati kvalitetnu i zdravu hranu

Permakultura kao nauka nudi pametne, jednostavne i korisne načine za prirodni uzgoj biljaka. Za one koji se bave ili počinju sa ekološkom ili organskom proizvodnjom, nudi praktična, biološka rješenja za mješoviti uzgoj raznovrsnih vrsti. Za sprječavanje i suzbijanje invazije insekata, liječenje raznih gljivičnih i virusnih oboljenja, štedi vrijeme i novac proizvođaču kao i veliki broj drugih korisnih stvari koje jedna drugu povezuju u magičnom prirodnom samoodrživom krugu.

Sanja Đermanović: Uz permakulturu sam postigla sklad i mir

"Takvo smo društvo da imamo predrasudu prema svemu pa tako i prema ovom načinu uzgoja biljaka. Istina je da zahtjeva nešto više rada i posla za razliku od konvencionalnog sa upotrebom hemijskih preparata. Usjevima je potrebno pružiti više pažnje (posmatranje u njihovom rastu i razvoju, preventivno djelovanje za zaštitu od nepovoljnih uslova koji mogu izazvati stres i šok)", priča ovaj stručnjak za Agroklub, naglašavajući da je teško obezbjediti pravilnu brigu i njegu da bi se dobila kvalitetna i zdrava hrana koja će da bude cijenjena i prepoznata na tržištu. Ali isto tako, zaključuje, nije ni nemoguće.

Zimski uzgoj na otvorenom

"Mi u Hercegovini imamo sreću da zahvaljujući toploj klimi tokom čitave godine možemo uzgajati neku vrstu na otvorenom. Za vrijeme čitave zime moguće je imati mladi luk, španat, razne vrste salata, raznobojne vrste blitve, razne vrste kupusnjača (kelj lišćar, raštika), rotkvice", objašnjava i kaže da zbog nestabilnog i promjenjivog vremena iz godine u godinu i u Mostaru je u pojedinim zimskim mjesecima potrebno utopliti i zaštiti biljke od niskih temperatura i leda. 

Poljoprivrednici koji se bave velikom proizvodnjom povrća na otvorenom za tržište definitivno su fokusirani na uzgoj španata, mladog luka, raznih vrsta salata i kupusnjača.  

U biljnoj proizvodnji, ističe, za zaštitu koriste isključivo prirodne preparate. Velik broj bioloških sredstava za zaštitu i prihranu moguće je naparaviti kao i kupiti u dobro opremljenim poljoprivrednim trgovinama. Preparate koje prave, prije same upotrebe na svim usjevima, testiraju na određenom broju.

Učinkoviti preparati koje i sami možete napraviti

Jedna od prijetnji njihovog korištenja je to što uvijek prilikom izrade sredstva nešto može poći po zlu (loš omjer materija koje idu u sastav, loša oprema, prevelika temperatura pri izradi) pa dobivena koncentracija prilikom prskanja može izazvati oštećenja na listu, cvijetu pa čak i da spali biljku.

Elvira Serdarević: Proizvodnja zdrave hrane kao životna misija

Iz svog velikog iskustva kaže kako treba biti oprezan i pažljiv prije upotrebe bilo koje vrste preparata za zaštitu jer nije isto tretirati malu biljčicu ili odraslu. "Moje kolege i ja smo zastupnici mješovite sadnje biljaka i jedna od njenih čari i benefita jeste upravo što smanjuje primjenu hemijske zaštite u uzgoju. Sadnjom repelenata u nasadu kao i poštujući tablicu dobri i loši susjedi u vrtu samnjit će se njena upotreba u proizvodnji. Ovakvim pristupom postepeno se dolazi do uspostavljanja prirodne ravnoteže/balansa u kojem nije potrebno koristiti ništa drugo", kaže nam Muhamed.

Najviše koriste Neem ulje za smanjenje broja insekata tokon invazivnih napada ili za suzbijanje biljnih bolesti. Neka od sredstava koje primjenjuju i prave sami jesu pripravci od biljaka: koprive, maslačka, pelina, haljdučke trave, bijelog luka i duhana kao i od listova paradajza, nadezmog dijela krompira, mlijeka, sode bikarbona, drvenog pepela.