Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Stara sorta
  • 12.09.2023. 13:30

Kukuruz brzac "preživio" hibride - ne zna se odakle je, pa je naš

Autentična sorta koju odlikuje neuredan raspored zrna na klipu. Izuzetno kvalitetan, nema posebnih proizvodnih zahtjeva i ne tretira se hemijski!

Foto: Depositphotos/borismrdja (ilustracija)
  • 248
  • 12
  • 0

Kukuruz stodanjak - brzac, desetoredac, popovopoljac, kleča, kako god ga zvali smatra se našim, jer porijeklo ove lokalne sorte je nepoznato. Naime, nema pisanih tragova o tome kako je njegovo sjeme došlo u Popovo polje gdje se i danas proizvodi.

Cijeli proces proizvodnje (od sijanja do branja) trajao je svega sto dana jer je područje Popovog polja, na kom je, vjeruje se i nastala ova stara sorta, upravo toliko dana u godini bilo obradivo, dok su ga ostatak godine plavile vode Trebišnjice. Simbolično ime "klečak" dobio je zbog niskog rasta stabljike (kleči se dok se bere). Do 1970. godine Popovo polje je bilo pod vodom, u prosjeku 254 dana, tokom godine.

Ovo kraško polje na jugu BiH, predstavlja jednu od najplodnijih površina u jugoistočnom dijelu Evrope. Upravo ovdje se uzgaja ova autentična sorta koju odlikuje neuredan raspored zrna na klipu.

Otporan na bolesti i sušu

Zrno je žute boje dok je brašno koje se pravi od ovog kukuruza uglavnom blijedo žuto (nemoguće je standardizirati kako veličinu klipa tako i boju zrna i brašna jer je ovo stara sorta na čiji ukus i izgled utiču samo prirodni faktori poput insolacije, vlage, zemljišta...).

Kukuruz je izuzetno kvalitetan, nema posebnih proizvodnih zahtjeva i ne tretira se hemijski jer je veoma otporan na bolesti. Odlikuje se izuzetno velikom otpornošću na sušu i visoke temperature što ga čini idealnim za uzgoj u Popovom polju gdje daje male, ali ujednačene prinose.

Očuvan je uprkos pojavi mnogih profitabilnijih hibrida i to samo zahvaljujući izvrsnom slatkastom okusu njegovog brašna, a domaća jela poput pure, prijesnaca i cicvare su posebnog ukusa ako se prave od brašna ovog „višeimenog“ kukuruza. Ukusnije je ako se melje polako u starim vodenicama s kamenim žrvnjem.

Priprema zemljišta i poizvodnja

Priprema zemljišta ide od dubokog jesenjeg oranja prethodne godine kako bi se omogućilo zemljištu da akumulira što više vlage u toku kišnog perioda. U proljeće sjetvene godine zemljište se kultiviše i usitnjava kako bi se akumulirana količina vlage što duže zadržala u zemljištu.
Sjetva se obavlja tek kada zemljište dostigne optimalnu temperaturu, a to je druga polovina mjeseca maja i sve do prve dekade juna.

Agrotehničke mjere bi uključivale:

  • Prorjeđivanje izniklih biljaka (tzv. prosijecanje) na optimalni razmak što bi u ovom slučaju bio: međuredni 60–70 cm, a između biljaka 40–50 cm). Ovako veliki razmaci između biljaka su upravo zbog veoma čestog sušnog perioda tokom vegetacije.
  • Okopavanje koje se vrši kada biljke razviju 4–5 listova, a po mogućnosti bez daljeg odlaganja i sve na uštrb čuvanja vlage u zemljištu.
  • Ogrtanje svake biljke posebno tzv. jaridba (pravljenjem ,,galja“). ,,Galja“ je u narodnom žargonu predstavljalo malu hrpu zemlje uzgrnutu uz biljku što takođe ide u prilog čuvanja vlažnosti zemljišta.

S obzirom na to da se ova vrsta kukuruza ne tretira nikakvim herbicidima pored navedenih agrotehničkih mjera vrlo često, a sve u zavisnosti od zemljišta, ručno bi se odstranjivao korov i nepotrebna trava koja bi se dalje koristila kao dopunska silaža za stočnu upotrebu u svježem stanju.
Branje kukuruza, odnosno žetva koja se ručno obavljala uz pomoć alatke-srpa, se obavlja 100-tinjak dana od nicanja biljaka što, samo po sebi, dolazi drugom polovinom septembra. Ovdje je ponovo važno istaći tzv. sažinjanje, odnosno skidanje gornjeg dijela stabljike iznad klipa koja bi se koristila za silažu u zimskom periodu te bi se na ovaj način iskoristilo sve što biljka pruža.

Čuvanje kukuruza

Nakon potpunog zrenja zrna, kada klipni omotač, komušina, potpuno dobije bjeličastu boju, vrši se skidanje klipa koji se poslije toga "ljušti" skidanjem komušine. Zavisno od vremenskih uslova suši se uglavnom 3–4 dana nakon čega ide na skladištenje u posebno napravljene spremnike tzv. salaševe ili koševe. 

Način izgradnje salaša je specifičan. Donji dio zgrade je kamen, a gornji od pruća, što kukuruzu omogućava da ga vjetar suši. Zato se pazilo na orijentaciju objekta/salaša te se gradio prema pravcu vjetra. Danas se može naći jako mali broj očuvanih salaša u Popovom polju.
Skidanje zrna sa klipa (krunjenje) obavlja se pomoću specijaliziranih mašina "krunjača" koje rade na ručni pogon. U ovom procesu odvaja se zrno od ,"kuželjine" ili "šišarke" gdje je neophodno ponovno sušenje čistog zrna prije samog mljevenja. 

Stručnjaci procijenili - koliki se prinosi kukuruza i soje očekuju?

Mljevenje se obavlja također ručno, ranije u žrvnjevima-ručno, a kasnije vodenicama. Ono što je posebno važno istaći u procesu dobijanja brašna postupkom mljevenja je da se mljevenje obavlja što sporije kako bi bilo što manje zagrijavanje samog brašna i kako bi brašno, mljeveno na takav "spor" način, zadržalo sva hranjiva svojstva i karakterističan ukus što ga čini posebnim u odnosu na druge sorte kukuruznog brašna.

On se ne uzgaja u širem okruženju, pa se tako našao i na popisu 63 bh. proizvoda koji imaju ogroman potencijal da postanu zaštićeni. Slične sorte u BiH su: osmak brdski bijeli i osmoredac.


Tagovi

Desetoredac Brzac Kleča Domaći kukuruz Kukuruz stodanjak Popovac Proizvodnja kukuruza Autohtona sorta Stara sorta


Autorica

Selma Mujić

Više [+]

Diplomirani žurnalista i digitalni marketing menadžer, s višegodišnjim iskustvom u tv i web novinarstvu.