Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Uzgoj bukovača
  • 13.01.2019. 14:00

Blagoje Radišić eksperimentisao sa 10 vreća bukovača, sada ih ima 600

Blagoje Radišić sa porodicom uzgaja gljive bukovače u 600 vreća i kaže da je to sasvim dovoljno za jedan porodični posao.

Foto: Zvezdana Gligorijević
  • 1.870
  • 124
  • 0

Penzionisani vatrogasac Blagoje Radišić u užičkom selu Tripkova, u susjednoj Srbiji napravio je malu farmu za proizvodnju gljiva bukovača. Cijelo poljoprivredno domaćinstvo se vodi na njemu, a u poslu mu pomažu sin Janko i otac Milenko. Tehnologiju proizvodnje bukovača Blagoje je prenio i na teritorij Hrvatske i Makedonije.

Proizvodnja počela u garaži

Proizvodnjom bukovača Blagoje se počeo baviti 2007. godine. Tada tih gljiva nije bilo u Užicu i uopšte na tržištu. Prvih 10 eksperimentalnih vreća napravio je u garaži porodične kuće u Užicu. Kada je vidio da mogu rađati, nastavio je da širi proizvodnju.

"Prilagodio sam uslove u garaži, a zainteresovanih kupaca je bilo odmah. Proizvodnju sam povećao na 20 do 50 vreća i sada, poslije 12 godina, proizvodim gljive iz 600 vreća. To je sasvim dovoljno za jedan porodični posao", kaže Radišić.

Uzgajali su Radišići u iznajmljenom prostoru i hiljadu vreća, ali shvatili su da je to mnogo. Proizvodnju su potom premjestili u selo Tripkova. 

Radišići
Tri generacije proizvođača bukovača

Blagoje Radišić: Proizvedemo tri do četiri tone u sezoni

Ovdje se sada nalazi kompletna proizvodnja, od skladištenja slame i sijanja gljiva, do krajnjeg proizvoda. Kako kaže Blagoje, može da se proizvode tri do četiri tone u sezoni, zavisno od vremena.

"Slama mora biti čista i mirišljava. Ove godine smo imali problema oko nabavke slame, jer je kvalitet bio strašno loš. Zatim se slama sjecka na dužinu od tri do pet centimetara, koju stavljamo u kaveze i tako je kuvamo u kazanu od 3.000 litara na određenoj temperaturi pola sata. Na taj način se izvrši pasterizacija. Poslije te kaveze dizalicom dižemo i ostavljamo da se iscijede do sutradan. Tako pripremljena slama ide u mašinu za pakovanje. Prošli smo mnogo toga, dok nismo došli do ovog načina spremanja slame, pa smo čak ručno sabijali slamu u vreće i ručno zasijavali, te su radila tri do četiri čovjeka. Sada ide sve brže i vreća je kvalitetniji, a čovjek se ne umori", objašnjava uzgajivač.

Školski gljivarnik: Učenici prijedorske Poljoprivredno-prehrambene škole u kabinetu, na organski način, uzgajaju gljive bukovače

Dodaje da zasijane vreće potom idu u posebnu prostoriju, koja se zove prorastalište. Ta prostorija mora da bude mračna, zagušljiva, rijetko je treba provjetravati i temperatura u njoj mora da bude od 22°C do 25°C. Temperatura nikako ne smije da pređe 32°C, jer ih tada uništi, a ako je niža, razvijaju se druge bakterije i plijesni. Na ovoj temperaturi gljiva mnogo brže raste.

Bukovača
Zasijane vreće idu u posebnu prostoriju, koja se zove prorastalište

"Za 15 do 20 dana, što opet zavisi od vremena napolju i uslova unutra, bude završeno prorastanje. Vreće su pobijelile i takve idu u prostor gdje rastu. Napravili smo posebne objekte i kačimo ih o kuke. Tako lakše rastu, a lakše je i za branje. Taj prostor je površine 100 kvadrata i 80 odsto je pod zemljom. U hladnom periodu zagrijevamo vazduh, koji ubacujemo iz staklenika kroz ispuste za ventilaciju. Gljive kada počinju rast uvijek treba da imaju svjež vazduh, ali ne mnogo hladan. Takođe, gljive u tom prostoru moraju da imaju stalno svjetlo, koje im obezbeđujem preko sijalica. Temperatura treba da bude stalna, od 15°C do 18°C. Na 5°C gljive jako sporo rastu i budu male i tamne, dok na 25°C brzo poraste i bude svjetla i suvlja. Neophodno je obezbijediti i vlažnost vazduha. Ako je vlažnost velika, one su teže i gnjecave", ističe Radišić.

Kako uzgajati bukovače?

Od momenta smještanja u rastilište, za desetak dana počinju da niču. Potom, za sedam dana dostignu optimalnu veličinu, koja je najljepša za jelo. Kada je sve u redu, 35. dan se beru od trenutka kada su posijejane. Nekad to bude duže zbog hladnoće. "Znači, osnovno je da se usklade temperatura, ventilacija, vlažnost i svjetlost. Gljive su najbolje kada im je promjer deset cm, kada je savijena na dole i neke sive boje", savjetuje Blagoje.

Najveća prodaja za vrijeme posta

I poslije više od deset godina, Radišić svaki dan nešto novo nauči o bukovačama. O njima se ne zna mnogo, i kako kaže, ova gljiva raste kao biljka, ali po sastavu stanice je životinja. Rod gljiva uglavnom planiraju da stigne za božićni i uskršnji post, jer je tada najveća prodaja, mada se prodaju i van posta, jer su idealne za jelo u kombinaciji sa mesom ili nekim drugim mrsnim jelom.

"Pripreme i zasijavanje počinje u septembru i 1. decembra su spremne za branje. Pripremamo po 150 vreća na deset dana, tako da ih imamo kontinuirano do Božića. Tako isto krećemo sa novom turom na proljeće za uskršnji post. U međuvremenu vreće imaju drugo i treće kolo i tako traje do ljeta, do juna ili jula. Već vrućine im ne odgovaraju. Mnogi nas pitaju zašto ne ubacimo klimu zbog ljeta. To ne dolazi u obzir, jer klima u sebi ima razne bakterije i mogu da naprave velike štete", izričit je sagovornik.

Upakovane bukovače se čuvaju na plus 2°C, ali ih često u prodavnicama drže na sobnoj temperaturi, pa se dešava da one gljive koje na sebi imaju spore, na temperaturi od oko 20°C, iako su upakovane, počinju da se razmnožavaju i za 10 dana nikne druga gljiva. Ali, većina se odmah proda. 

Mašina
 Na jednoj od mašina mogu da spreme 2.000 vreća

Napravili sami mašine za proizvodnju

Mašine za proizvodnju su sami napravili. Na jednoj od mašina mogu da spreme 2.000 vreća, a i napravili su i mašinu za vreće, sjeckanje slame i dizalicu. Za 120 do 150 vreća potrebno je oko 70 bala ili jedan tamčić slame. Skuvana slama u kavezu, u kome stane šest do sedam bala, teška je 300 kg i kavez podižu dizalicom. Do sada su pravili mašine za Zenicu, Novi Sad, Valjevo, Čačak, Vršac, a sada i za Makedoniju i Hrvatsku. 

Glistenjaci 

Da bi zaokružili proces proizvodnje, Radišići uzgajaju gliste. Kako kažu, od početka su željeli da imaju proizvodnju koja nema kemije, da bude zdrava i da nema otpad, kako ne bi zagađivali prirodu. Tako su nabavili dvije vreće kalifornijskih glista i napravili dva glistenjaka. Sada je pod glistenjacima oko 200 kvadrata.

"Gliste se svaka tri mjeseca razmnože duplo. Imamo ponekad viška glista. Njih naberemo i stavljamo ih u vreće i dajemo ih ljudima. Inače, vreća sa slamom, kada završi sa rađanjem, ide kalifornijskim glistama. Ne skida se najlon i gliste polako ulaze u njega. Vreća na glistenjaku stoji tako šest mjeseci i za to vrijeme gliste ju napola pojedu i tada sklonimo najlon. Potrebno je godinu dana da jednu vreću prerade. Na glistanjake stavljamo sve kućne otpatke, kao i pokošenu travu oko kuće, otpad od gljiva. Svakog proljeća vadimo kvalitetan humus, koji je četiri do pet puta kvalitetniji od stajskog đubriva. Nekoliko vreća tog humusa zamjenjuje prikolicu stajskog đubriva. Esktra je za cvijeće, voće i povrće. Čak se i dobro rastvara u vodi i može da se prska, a biljka ga koristi preko lista. Opredijelili smo se za gliste, jer gljive ne vole blizinu drugih životinja. Kada bi držali svinje ili krave, stajsko đubrivo bi proizvodilo neke svoje gljive, čije bi spore mogle da unište vreće", zaključuje Blagoje Radišić.


Tagovi

Gljive Bukovača Prorastilište Kalifornijske gliste Humus Glistenjak Blagoje Radišić


Autorica

Zvezdana Gligorijević

Više [+]

Novinarka više od 20 godina. Kao dopisnik pokriva veliki dio Zlatiborskog okruga - Užice, Zlatibor, Bajinu Baštu, Arilje, Požegu, Kosjerić, a ponekad i ostale opštine Zapadne Srbije.