Zabilježen slučaj smrtonosnog bjesnila, prevencija je obavezna!

Krajem prošlog mjeseca zabilježen je slučaj bjesnila kod leša jednog lovačkog psa, na teritoriji općine Srebrenica. Ovo je prvi put da je dijagnostifikovana ova bolest u državnoj laboratoriji, nakon šest godina. 

Bjesnilo ili bjesnoća (Rabies) jedno je od najstarijih oboljenja, poznato preko 4.000 godina. Riječ je o teškoj i po ljude smrtonosnoj zoonozi zato što njeno liječenje nije moguće i ishod uvijek bude letalan. 

Ono što je ipak moguće je primjena preventivnih mjera koje se sastoje prije svega u edukaciji stanovništva, zatim vakcinisanje pasa, ali i mačaka, kao i testiranje životinja na prisustvo virusa bjesnoće.

Može se zaraziti i krupna stoka

U proteklom periodu sprovođene su mjere vakcinacije životinja, koje su dale dobre rezultate, navodi se u saopćenju Instituta za zdravlje i sigurnost hrane, u Zenici. 

Kako navode u ovoj ustanovi, ujedom zaražene životinje, može oboliti i krupna stoka, uključujući tu konje, goveda, ovce, koze. Ove životinje međusobno rijetko kada mogu prenijeti bolest. 

Koje su najčešće reakcije na cijepljenje kod psa?

Što se tiče ljudi, oboljenje se može javiti u dva različita oblika i u oba slučaja, virus napada nervni sistem. Rani simptomi bjesnila kod čovjeka javljaju se nakon što rane od ugriza zarastu. Ukoliko je rana na licu, simptomi se javljaju dvije sedmice nakon ujeda. Ukoliko su rane na nozi, na prstima, do pojave prvih simpotma može proći i do dva mjeseca. 

Ishod je uglavnom fatalan - poštujte prevenciju

U međuvremenu, rane će zarastati normalno, kao i kod svake druge povrjede. S vremena na vrijeme mogu se oko ožiljka javiti bolovi, peckanja, ali sama rana nije više ugrožena. 

Krpelj na psu - znak za uzbunu?

Preventivne mjere podrazumjevaju suzbijanje zaraze kod divljih i domaćih životinja vakcinisanjem, obilježavanje, čipovanje i vakcinacija nevakcinisanih pasa i mačaka poznatih vlasnika i obilježavanje svih nevakcinisanih pasa i mačaka u veterinarskim ambulantama. Zatim zatvaranje (izolovanje) životinja, u cilju sprječavanja kontakta sa psima lutalicama, hvatanje i zbrinjavanje lutalica, kao i izbjegavanje dodira nepoznatih životinja, pogotovo onih koje se čudno ponašaju.

Bilo šta sumnjivo prijavite veterinarskoj inspekciji

Svaku životinju na koju se sumnja da ima bjesnilo, treba prijaviti veterinarskoj inspekciji. U slučaju ujeda, životinju treba držati u izolaciji, kako bi se posmatrala deset dana, a životinje iz kuća, stanova i dvorišta obavezno voditi isključivo na povodcu, sa korpom na njušci.

Kako kažu u Institutu, ako dođe do ujeda ili ogrebotine, bez obzira da li je životinja zdrava ili zaražena virusom bjesnila, ranu treba odmah isprati vodom i sapunom, razblaženim deterdžentom ili alkoholom, a nakon toga odmah se javiti ljekaru, u cilju sprječavanja zaraze virusom bjesnoće.