Krpelj na psu - znak za uzbunu?

Krpelji iz familije Ixodidae su paukoliki ektoparaziti koji napadaju životinje radi sisanja krvi. Razmožavaju se i slobodno žive u prirodi, imaju širok životni areal, tako da ih možemo naći i u najurbanijim životnim sredinama. Najaktivniji su u periodu proljeća i jeseni, međutim, uporedo sa klimatskim promjenama, povećava se broj ovih parazita i imamo sve češće infestacije kod pasa i u toku cijele godine. U patologiji domaćih životinja značajni su sljedeći rodovi krpelja : Ixodes, Haemophisalis, Dermacentor, Rhipicephalus, Hyalomma.

Šta raditi kada uočimo krpelja na psu?

Najpravilnije je odmah odvesti psa u veterinarsku ustanovu, gde će stručno osoblje ukloniti krpelja, pregledati vašeg ljubimca i po potrebi dati odgovarajuću terapiju. Ukoliko niste u prilici da posjetite veterinra, možete i sami ukloniti krpelja, najčešće uz pomoć pincete. Preporučljivo je da koristite zaštitne rukavice. Potrebno je krpelja pažljivo uhvatiti pincetom i zavrnuti u smjeru suprotnom od kazaljke na satu, mjesto na kome se nalazio krpelj treba očistiti alkoholom. Pogrešno je parazita posipati i prskati sa bilo čim, ljudska mašta je ovdje neograničena: od naftalina, benzina do mlijeka. Još jedna česta greška, neadekvatno uništavanje krpelja, najbolje je jednostavno krpelja baciti u vatru, nikako zgaziti. U narednih nedjelju dana, treba posmatrati i pratiti psa, ukoliko se uoči potištenost, nedostatak apetita, promjena boje urina, hitno se javiti veterinaru.

Prenosioci mnogih bolesti

Sam po sebi krpelj ne mora predstavljati veliki problem, izuzev masovnih infestacija. Krpelj se našao na psu radi hrane, i tih par kapi krvi koje će on pojesti psu ne znače ništa. Međutim krpelji su vektori, prenosioci raznih opasnih bolesti i to predstavlja veliki problem i tu se nalazi znak za uzbunu. Većina uzročnika bolesti boravi u pljuvačnim žlijezdama krpelja, upravo zbog toga ne treba koristiti benzin i druga priručna sredstva u uklanjanju krpelja, jer na taj način samo pomažemo da uzročnici bolesti lakše dospiju u psa. Česta je polemika u vezi toga, da li je prilikom uklanjanja krpelja ostala glava u koži psa i koliko je to opasno. Ukoliko krepelj nije zaražen i ne nosi u sebi druge parazite i mikroroganizme, može da se javi prolazna lokalna reakcija na mjestu uboda, u suprotnom, opet smo samo pomogli uzročnicima bolesti.

Babezoiza

Najčešća bolest pasa koju prenose krpelji, uzročnik bolesti je Babesia canis, jednostanični parazit. Bolest se još naziva i Piroplazmoza. Ubodom,  krpelj prenosi u krvotok psa ove parazite, koji zatim naseljavaju i uništavaju crvena krvna zrnca (eritrocite). Babezije žive u pljuvačnim žlijezdama krpelja i prenose se na naredne generacije krpelja, što predstavlja veliki epizootiološki problem, s obzirom na brojnost populacije krpelja.

Period koji protekne od ulaska babezija u organizam psa, pa do pojave prvih simptoma iznosi 5-7 dana. Prvo što možemo primjetiti kod psa je potištenost, ležanje i zavlačenje u kućicu, izostanak apetita, praćeno sa visokom tjelesnom temperaturom. Kasnije se razvijaju simptomi malokrvnosti, žutice, promjene boje urina i ukoliko se bolest ne liječi uglavnom završava smrtonosno. Najvažnije je da vlasnik što prije uoči krpelja na svom ljubimcu i pravilnim uklanjanjem spriječi prijenos babezija u ogranizam psa.

Poslije svake šetnje treba detaljno pregledati psa, često se desi da vlasnici ne primjete krpelja, pogotovo kod dugodlakih pasa. Čim primjetite bilo koji od gore navedenih simptoma, hitno trebate posjetiti vetrinara, kod ove bolesti nekada su i sati presudni u borbi za život vašeg ljubimca.

Lajmska bolest

Lajmsku bolest izaziva bakterija iz porodice spiroheta Borrelia Burgdorferi, zoonoza , zajednička bolest ljudi i životinja. Drugi naziv za ovu bolest je Borelioza. Krpelji su prenosioci borelia, a simptomi bolesti se javljaju i poslije nekoliko mjeseci od ulaska bakterije u organizam psa. Dominantan klinički znak bolesti koji vlasnici prvo primjete je šepanje, bol i otečenost zglobova prvestveno zadnjih nogu, a ovi znaci često su praćeni i manjkom apetita, temperaturom i depresijom. Bolesti bubrega, kao komplikacija Lajmske bolesti, često pogađa određene pasmine pasa, kao što su: bernski planinski pas, i zlatni retriver. Mlađi psi su ugroženiji od odraslih.

Anaplazmoza

Anaplazmoza je bakterijska bolest pasa i pojavljuje se u dva oblika - Anaplasma phagocytophilium napada bijela krvna zrnca, Anaplasma platys koja inficira krvne pločice psa, zadužene za zgrušavanje krvi. Ova bolest nekada karakteristična za tople i daleke predjele sve češće se pojavljuje i kod nas. Simptomi bolesti počinju 1-2 sedmice nakon ujeda krpelja, simptomi mogu proći neopaženo i biti veoma šarenoliki, ipak kod većine zaraženih dolazi do pojave groznice, drhtavice, mišićnih grčeva, bolova i oteknuća zglobova. Kod infekcije sa Anaplasma platys, s obzirom na to da napada krvne pločice, dolazi do usporenog formiranja kraste poslije povreda, pa i spontanih krvarenja.

Erlihioza

Erlihioza je bolest u pasa uzrokovna rikecijom Ehrlichia spp. Krpelj prenosi bolest preko svoje zaražene pljuvačke. Bolest ima tri toka: akutni (sa primjetnim kliničkim simptomima); subakutni i kronični (kada je simptome teže primetiti i prepoznati). Simptomi koji su prisutni kod psa su sljedeći: letragičnost, depresija, izostanak apetita, spontano krvarenje iz nosa, nekordinirano kretanje, tikovi, smetnje u disanju.

Preventiva

Kao i kod svih bolesti i ovdje važi pravilo - bolje spriječiti nego liječiti, posebno, jer se radi o smrtonosnim bolestima, čije liječenje zna biti dugotrajno i komplicirano. Pored redovnog pregleda psa poslije svake šetnje, i izbjegavanja zakorovljenih i neodržavanih površina, treba koristiti i neka zaštitna sredstva. Prije svega misli se na repelente, materije koje svojim mirisom odbijaju krpelje. U današnje vrijeme postoji čitava industrija ovakvih preparata, na vlasnicima je da se odluče šta će koristiti kod svog psa, bilo da su u pitanju spot-on, ogrlice ili preparti u obliku poslastica koje će psi rado pojesti.