Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Urbani vrtlar
  • 30.05.2022. 16:30

Napravite svoj vrt bilo gdje - iskoristite stare posude, nesesere, pa i kacige

Urbana poljoprivreda ima trend konstantnog rasta, stanovništvo u većim gradovima uveliko uzgaja poljoprivredne kulture na krovovima kuća i zgrada

Foto: Screenshot/Prezentacija prof. Omanović
  • 431
  • 103
  • 1

Uzgoj voća, povrća i začinskog bilja u loncima ili teglama je sve prisutniji, kako u svijetu, tako i kod nas, o čemu svjedoči i naslovna fotografija ovog teksta. Prema riječima prof. dr. Halila Omanovića, redovnog profesora na Poljoprivredno - prehrambenom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, snimljena je u Sarajevu. Ovaj penzioner, odlučio je uzgajati biljke na svom balknonu. 

Za ovaj vid kućnog povrtlarstva najčešće se odlučuju domaćice u gradovima, a razlog je što na svega nekoliko kvadrata mogu zasnovati svoju malu oazu ekološki uzgojenog bilja, rekao je profesor u uvodu današnjeg predavanja o urbanoj poljoprivredi.  Tokom online radionice, okviru projekta Connecting Nature, predstavio je prednosti ovakvog način uzgoja, navodeći kako se vrt može stvoriti na nemogućim mjestima, pa čak i tamo gdje uopće nema zemljišta.

"Nije nam potrebna neka velika škola, već samo dobra volja i nešto malo sredstava da bi postali povrtlar. U loncima možemo uzgajati skoro sve vrte. Zemlja za sadnju se može napraviti tako da u njoj uspijevaju sve vrte, koje inače ne bi rasle u svakom vrtu", rekao je profesor Omanović.

Mini povrće sve popularnije zbog izgleda, ukusa i hranljivosti

No, napominje da se pravila tehnologije uzgoja moraju poštovati. Osnovni uvjet za eko povrtlarstvo je zdravo i plodno zemljište koje biljkama obezbjeđuje sve što im je potrebno za rast i razvoj. Zato se uzgoj u teglama, zbog male površine, ne može u potpunosti smatrati ekološkim.

Oslobađa od stresa

Pojasnio je i kako je vrlo važno izabrati provjeren supstrat, bogat organskom materijom i po mogućnosti uzgajati bilje na uzdignutim gredicama, teglama ili drvenim sanducima.
Urbana poljoprivreda ima trend konstantnog rasta, a Omanović ističe da stanovništvo u većim gradovima već uveliko uzgaja poljoprivredne kulture na krovovima kuća i zgrada, gdje je to moguće.

Urbani vrtovi predstavljaju vid hobija koji odgovara tempu savremenog čovjeka (Foto: Depositphotos/ChiccoDodiFC)

"Rad u svom vrtu čovjeku pruža niz korisnih stvari i oslobađa od stresa. Rasterećenje kućnog budžeta je jedan od razloga", dodaje profesor.

Dok se u klasičnoj proizvodnji na velikim površinama čovjek potpuno mora prilagođavati, urbani vrtovi predstavljaju vid hobija koji odgovara tempu savremenog čovjeka.

Urbani vrtlar

Kao urbani vrtlar, povrće možete uzgajati u posudama i lako ih uklopiti u postojeću terasu ili krov. Omanović kaže da u posudama može rasti sve – od salate i paradajza do graha, paprika i krastavca, pa čak i krompir.

"Manje posude koristite za biljke manjeg korijena, kao što su mrkva, salata i rotkvice. Povrće kao što su paradajz, krompir i grah trebaju veće posude, kako bi se smjesti njihov korijen", napominje, a moguće koristiti stare kante, saksije, nesesere pa i kacige.

Za one koji imaju više prostora preporučeni način proizvodnje je sistem uzgoja u vrtnim gredicama. Okviri mogu biti od drveta, kamena ili cigle. Profesor napominje da je lokacija gredice veoma važna, a zemljište treba da je što ravnije zbog dobre drenaže suvišnih voda.

"Preporučena širina je 1,5 m, a dužina je proizvoljna, poželjno je do 4 m. Visina gredice je od 15 do 100 centimetara, ovisno od vrste biljaka koje se siju ili sade", pojašnjava. Ističe i kako je kaljenje rasada veoma važno, kako trud ne bio uzaludan.

Vertikalni vrt

Pojasnio je i kako funkcioniše vertikalni vrt ili zeleni zid. Biljni materijal se sadi u supstrat u nivou tla ili u posudama koje se prethodno postave na same zidove građevina. Navodi kako predviđanja pokazuju da će do kraja 2050. Godine broj stanovnika na Zemlji porasti do nevjerovatnih 9 milijardi. S tim u vezi i poljoprivredna proizvodnja zahtijeva drugačiji pristup.

"Vertikalni ili uspravni vrtovi su odlično rješenje za sve one koji žele imati vrt, a ne mogu jer im nedostaje prostora. Za njega nije neophodna skupa oprema. Možete iskoristiti plastične posude koje već imate u domaćinstvu", rekao je profesor, napomenuvši da bi tamne i metalne materijale trebalo izbjegavati zbog bržeg zagrijavanja.

Na zapadu se mogu kupiti kontejneri specijalizirani za vertikalni uzgoj

Jedina stvar u koju bi trebali malo više uložiti je kvalitetna zemlja ili supstrat. Osim nje i posuda, trebat će vam još i špaga za vezanje. Na zapadu se mogu kupiti kontejneri specijalizirani za takvu vrstu uzgoja, jer ljudi sve više uzgajaju vlastito povrće kako bi izbjegli ono tretirano. Vertikalni vrt se ne pomiče lako, pa je potrebno donijeti sigurnu odluku gdje ga postaviti. Izrazito je bitno da on bude na mjestu gdje mu neće nedostajati sunčevog svjetla i gdje je dobra cirkulacija zraka. Treba osigurati i kontrolirano navodnjavanje i individualni pristup biljkama.

Drvene palete mogu poslužiti kao police, također se mogu iskoristiti drvene ljestve, limenke, cijevi, plastične flaše, tegle ili drvene gajbe.

"Prilikom sadnje moramo obratiti pažnju da voda pri kapanju može doći do dna. U slučaju takve konstrukcije palete potrebno je na dnu postaviti one biljke koje zahtijevaju više vode, a one s manjom potrebom na gornji dio", napominje.

Uzgoj bobičastog voća

Profesor navodi da je u okućnici dovoljno imati nekoliko grmova ribizle ili ogrozda ili red s desetak malina te jednu gredicu s jagodama, a za uzgoj je potrebno otvoreno i osunčano stanište te plodna i ocijeđena zemlja.

Sadnju maline treba obaviti u jesen u sadne jame s mnogo komposta. Ako se sadi više, savjetuje da se postavi razmak od 40 do 50 cm. Izbojci podnose zimske temperature do -25 stepeni, a kako cvjeta tek u maju, nema opasnosti od kasnih mrazeva.

Najmalađi proizvodžač u srebreničkoj regiji - šta garantuje kvalitet maline?

Jagode nije teško uzgajati, istakao je. Sadnice treba saditi krajem ljeta ili početkom jeseni. Kada naredne godine počne dozrijevati, ispod grma i listova poželjno je staviti čiste slame, kako plodovi ne bi ležali na tlu.

"Tokom sušnog razdoblja u vrijeme zrenja, potrebno je redovno zalijevanje. U svom povrtnjaku možete među njih posaditi bijeli luk koji odbija nametnike od jagoda", kaže Omanović, dodavši da će ovoj voćki najbolje odgovarati plodno tlo bogato humusom, čija je struktura pjeskovito-ilovasta, a pH se kreće od 4,5 do 6,3.
 


Tagovi

Urbana poljoprivreda Vrt Vrtlar Uzgoj povrća Uzgoj na terasi Halil Omanović


Autorica

Selma Mujić

Više [+]

Diplomirani žurnalista i digitalni marketing menadžer, s višegodišnjim iskustvom u tv i web novinarstvu.

Izdvojeni tekstovi

KLUB

Šta je zajedničko siru, bilju, Ivi i Ćiri, a nisu veziri? Po čemu je Travnik poznatiji - siru ili ćevapima, Ivi Andriću ili Ćiri Blaževiću? Novije generacije reći će "DJ Solomun!", no šta kažu oni koji tamo žive? Sutra na Agroklubu