Zelena rezidba trešnje, višnje i kajsije je važna - kada i kako je pravilno obaviti?

Zelena rezidba, kao dopuna zimskom orezivanju, naročito je korisna kod trešnje i višnje u uzgojnom periodu. Ima veću efikasnost u smanjenju bujnosti voćaka u odnosu na zimsku rezidbu i podstiče ranije stupanje voćaka u rod.

Mjere zelene rezidbe koje se najčešće primjenjuju kod trešnje i višnje su: pinsiranje, prorjeđivanje, prekraćivanje i savijanje mladara. Kod kajsije, skraćujemo mladare i izbjegavamo pojavu apopleksije - prijevremenog sušenja stabala, koja se može javiti ukoliko je režemo u rano proljeće.

Pinsiranje za bolje grananje

Pinsiranje predstavlja odstranjivanje vršnog, zeljastog dijela mladara. Na taj način se zaustavlja njegov rast za 15-20 dana, dok se u pazuhu posljednjeg ostavljenog lista ne formira ljetni pupoljak, koji će produžiti rast mladara. Ovaj zahvat se izvodi u toku proljeća, u periodu intezivnog rasta mladara i po potrebi se može ponoviti više puta. Rano izvedeno pinsiranje, u maju, kod stabala trešnje u prvoj godini nakon sađenja uticalo je na bolje razgranavanje. Zakidanje vrhova može uticati i na veće diferenciranje cvijetnih pupoljaka kod mladih stabala trešnje.

Kako i u kojem slučaju se izvodi lačenje i pinsiranje lastara vinove loze?

Proređivanje mladara predstavlja njihovo odstranjivanje do osnove. Najčešće se izvodi u cilju uklanjanja onih koji konkurišu produžnicama centralne vođice i osnovnih skeletnih grana. Izvodi se ručno, kada oni dostignu dužinu 15-20 cm, prije nego što počne odrvenjavanje njihove osnove.

Prekraćivanje u maju i junu

Prekraćivanje mladara predstavlja odstranjivanje manjeg ili većeg dijela mladara. Efekti ove mjere umnogome zavise od vremena njene primjene. Prekraćivanje mladara u periodu njihovog intenzivnog rasta, maj i prva polovina juna, utiče na razgranavanje, odnosno stvaranje prijevremenih grančica. Ova mjera je posebno značajna kod sorti trešnje koje se odlikuju slabim razgranjavanjem. Prekraćivanje mladara u drugom dijelu vegetacije, od sredine juna do sredine avgusta, utiče na smanjenje bujnosti i povećanje diferenciranja cvijetnih pupoljaka.

Savijanje mladara predstavlja povećanje ugla pod kojim oni rastu u odnosu na centralnu vođicu. Ova mjera utiče na smanjenje njihove bujnosti i stimuliše formiranje cvijetnih pupoljaka. Izvodi se prije nego što počne odrvenjavanje, njihovim vezivanjem ili najbolje korištenjem čačkalica, štipaljki. Ugao pod kojim se savijaju je najčešće 45 do 60 stepeni, mada može biti i 90 stepeni, pa i više. 

Kod bujnih stabala trešnje primjenjuje se uvrtanje mladara. Ono se izvodi tako što se poluzdrvenjeni mladari okreću oko svoje ose dok ne dođe do njihovog djelimičnog "lomljenja". Ukoliko se on  vraća ili pada, uvrtanje je slabo ili jako, ali ako poslije uvrtanja dostiže horizontalan položaj - uvrtanje je dobro. Ova mjera smanjuje vegetativni rast i povećava diferenciranje cvijetnih pupoljaka. Ne treba da je izvode voćari koji nisu ovladali ovom tehnikom. 

Jun pravo vrijeme za rezidbu

Zelenom rezidbom kajsije skraćujemo mladare za 1/3 do 1/2, čime provociramo izbijanje prijevremenih, otpornijih na mrazeve (50 posto) sa kasnijim cvjetanjem, do sedam dana. Navedena rezidba se izvodi uz zalivanje, a ako su voćke ponijele dobar rod i uz prethodno dodavanje 50 do 70 kg/ha azota. U sušnim uslovima ili kada su voćke preopterećene rodom mladari ostaju kratki i ne mogu da dostignu 30 cm dužine. Tada ne dolazi u obzir nikakvo prekraćivanje.

Kako orezati voćke u zavisnosti od sorte?

Mojim zapažanjem (dipl. ing. Stanko Nekić, 2012.), cvjetni pupoljci koji se postrano nalaze dugim rodnim grančicama, a naročito na prijevremenim rodnim bočnim grančicama koje izrastaju na dugim rodnim grančicama, kasnije ulaze u fazu zimskog mirovanja i tu fazu kasnije završavaju. Pri kraju zimskog perioda, kada vrijeme otopli, ovi pupoljci se zbog nezavršenog zimskog mirovanja odmah ne bude, pa obično nekoliko dana (prosječno pet do šest dana) kasnije cvjetaju. Ovo navodi na zaključak da treba orezivati mlade grane dužine 30 do 50 cm kako bi se izazvalo razvijanje prijevremenih grančica sa velikim brojem postranih cvijetnih pupoljaka, koji će se kasnije formirati i kasnije ući u zimsko mirovanje.

Na osnovu navedenog, zelenu ili ljetnu rezidbu treba obaviti u rano ljeto (u junu). Obrazovani pupoljci u julu otporniji su prema niskim zimskim temperaturama. Sve bočne prijevremene grančice i njihovi rodni pupoljci, koji se kasnije diferenciraju, predstavljaju rezultat prilagođavanja kontinentalnim uslovima klime.

Stabla napadnuta monilijom odmah orezati

Orezivanje kajsije pred kretanje vegetacije i pri kretanju vegetacije dovodi do apopleksije. Zelenu rezidbu ovog voća treba obaviti krajem maja, najkasnije do 20. juna. Ukoliko bismo je obavilli u julu izbili bi ljetorasti koji su stradali od mrazeva. Rezidba se ogleda i u prorjeđivanju i prekraćivanju suviše izduženih grana (obično na 2/3) na grančicu koja će nastaviti porast.

Naročito je važno orezivanje stabala kajsije napadnute monilijom. Njih treba orezivati odmah, čim se zaraza pojavi, ne vodeći računa o dobu vegetacije. Ovo je važno kako bi se spriječilo da bolest zahvati i starije drvo, koje može postepeno izumrijeti. Napadnute mladare i grančice treba skratiti tako da taj presjek bude niži od zaraženog mjesta za 10 do 12 cm. Kod zelene rezidbe, rane zaštititi od infekcije patogenima, aktivnim sredstvima kao što su kombinacija boskalida i piraklostrobina, vinklozolinom i drugim.

Šta nakon orezivanja?

Poslije rezidbe presjek se premazuje pastom Santar- em koja ma baktericidno djelovanje i stimulatore za kalusiranje rana.  Prethodno  zaglađujemo presjek kalemarskim nožem. Možemo i dezinfikovati presjek petoprocentim plavim kamenom, a zatim premazati presjeke kalem voskom ili bijelom farbom za drvo.

Na mjestu orezivanja može se razviti fitopatogena gljiva Eutypa lata i izazvati propadanje stabala. Ipak, za pojavu apopleksije je vezano više faktora: Pseudomonas syringae - parazit, Cytospora cincta - saprofit, a navodi se i gljiva Verticillium albo - atrum. Najprije će uvenuti pojedini dijelovi krune (lišće gubi turgor, djelimično se obezbojava), a zatim se suši cijelo stablo. Kada dođemo u voćnjak i ako je jedan dio grana ogoljen (osnova) i ako pri zasijecanju nožem primijetimo braon boju like - radi se o apopleksiji. Ukoliko je lišće savijeno u vidu školjke - uzrok je nepodudarnost između podloge i plemke.