Postoji niz prednosti prorjeđivanja plodova, a glavna je poboljšanje njihove veličine i kvaliteta jer upravo to utiče na tržišnu vrijednost. U nastavku saznajte kako i kada ih je potrebno prorijediti.
U povoljnim uslovima voćke stvaraju više plodova nego što je potrebno, a prorjeđivanje se radi zbog njihovog poboljšanja veličine i kvaliteta. Ono se sprovodi na jabukama, kruškama, šljivama, marelicama, breskvama i nektarinama.
U savremenim voćnjacima koriste se razni preparati biljnih hormona kojima se tretiraju voćke kako bi otpao dio plodova i time se smanjilo opterećenje. Takođe, postoje i mehanički uređaji koji poput rotirajućih četki prolaze kroz krošnju i otkidaju ih. Naime, ovo je kod velikih zasada puno isplativije jer bi radna snaga puno koštala.
Naravno, mehaničko i hemijsko prorjeđivanje je kod malih zasada i voćaka u dvorištu preskupo. Stoga se ondje primjenuje ručno, a to je zapravo i najbolji način jer se tako mogu ukloniti svi oštećeni ili zakržljali plodovi, oni nepravilnog rasta ili oštećeni uslijed napada bolesti i štetočina, a ostavljaju se samo zdravi i najveći.
Prva faza prorjeđivanja je u vrijeme cvjetanja, a ona se smatra idealnom jer se eliminiše višak cvjetova, čime se pak smanjuje potražnja za hranjivima. No, ujedno je i rizična jer može doći do loše oplodnje te znatnog smanjenja plodova. Isto tako, rizik predstavlja i mogućnost mraza, koji je, na primjer, ove godine uništio zasade u nekim dijelovima zemlje.
Druga faza je nakon oplodnje i treća pred samu diferencijaciju, a savjet voćara je da je pravo vrijeme za prorjeđivanje kada su plodovi veličine sitnijeg oraha jer se tada može vidjeti kako su razvijeni.
Pojedine voćke mogu formirati zaista puno plodova na grani, ali ako se ne prorijede, njihov će kvalitet i krupnoća biti loši. Zato se preporučuje da se između plodova na grani od 60 cm ostavi njih 5 do 6, odnosno da se za jedan osigura prostor od 10 do 12 cm, što zavisi od voćne vrste.
Za podizanje zasada jabuke potrebna velika investiciona ulaganja, ali dugi niz godina donosi profit
Kako piše rhs, za jabuke je potreban razmak od 15 do 23 cm, za kruške 10 do 15 cm, za breskve 20 do 25 cm, za nekatarine 15 cm, a za šljive i marelice 5 do 8 cm.
Ova metoda omogućava sunčevoj svjetlosti i zraku da bolje prodiru kroz grane i tako poboljšavaju ujednačenost zrenja, a i voćka će moći ravnomjerno rasporediti hranjive materije.
Prevelik broj plodova na granama može dovesti do njihovog pucanja pa se prorjeđivanjem to spriječava, a smanjuje se i širenje štetočina i biljnih bolesti.
Iako ćete ovom tehnikom imati manji broj plodova, oni će bit krupniji, zreliji i zdraviji te slične veličine, a to je jako važno na tržištu.
Tagovi
Autorica
