Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Kruška
  • 07.01.2024. 16:30

Zašto je dobro prstenovanje debla ili ramenih grana kruške?

Postavljaju se tako što se prvo zasijeku krajevi prstena srazmjerno debljini debla, krajevi metalnog pojasa se mehanički spoje, užljebe pa se žicom stegnu na dva mjesta, blizu gornje i donje ivice.

Foto: Julijana Kuzmić (ilustracija)
  • 168
  • 11
  • 0

Suviše bujna stabla kruške mogu da počnu redovno i obilno da rađaju ako im se smanji bujnost ali ne oštrom rezidbom. Da bi se to postiglo preporučuje se prstenovanje debla ili ramenih grana, savjetuje stručnjak za voćarstvo Nebojša Mladenović.

To je od davnina najstariji metod kojim se ubrzava rodnost jako bujnih krušaka, a zasniva se na pojačanom nagomilavanju ugljenih hidrata na dijelu iznad prstenastih zasjeka, čime se uspostavlja fiziološka ravnoteža između ugljenih hidrata i azota i voćka se stimuliše da formira cvjetne pupoljke.

Kako i gdje?

To se, u zavisnosti od debljine, radi na deblu ili ramenim granama. Na deblu se, obično na oko desetak centimetara ispod prve ramene grane, ili na ramenim granama pri osnovi, izreže kora u vidu prstena sve do drveta, širine 0,5 -1 cm, što zavisi od prečnika debla, odnosno ramene grane. To se radi u prvoj polovini maja, otprilike na 40 do 45 dana pre početka diferenciranja začetaka cvjetnih elemenata za narednu vegetaciju, ističe Mladenović.

Bujnost stabala se može umanjiti i mehaničkim stavljanjem metalnih pojaseva na deblo i tako ubrzati rodnost kruške.

Kako regulisati rodnost kruške?

Oni se obično stavljaju pri dnu debla, poslije kretanja vegetacije, a najkasnije do početka maja. Podsjetimo, pojačanim nagomilavanjem ugljenih hidrata na dijelu iznad prstenova, uspostavlja se fiziološka ravnoteža sa azotom, što je preduslov za diferenciranje cvjetnih pupoljaka, odnosno plodonošenje.

Za ovu namjenu najpovoljniji su prstenovi od mekog lima ili drugog sličnog materijala. Postavljaju se tako što se prvo zasijeku krajevi prstena srazmjerno debljini debla, krajevi metalnog pojasa se mehanički spoje, užlijebe pa se žicom stegnu na dva mjesta, blizu gornje i donje ivice.

Oni otežavaju ili potpuno prekidaju rad elemenata sekundarne kore jer, tokom sekundarnog debljanja debla, urastaju u njega. Na takvim stablima s prstenovima još u toku ljeta se može uočiti zadebljanje debla iznad pojasa jer hranljive materije ne mogu u potpunosti da prođu iz krune u korijenov sistem, što utiče na smanjenje bujnosti s jedne, i pojačano formiranje cvjetnih pupoljaka s druge strane. Pojasevi se skidaju čim se primijeti da počnu da jače urastaju u koru debla, kaže stručnjak.

Čemu paranje kore?

Paranje kore debla i ramenih grana također smanjuje bujnost, podstiče sekundarno debljanje i povećava rodnost. Kora se para rano u proljeće, obično u aprilu. Radi se oštrim nožem, a kreće se od osnove skeletnih grana pa ide naniže. Pošto se napravi rez (zasjek) dug 30 do 40 cm, nož se podigne, prekine paranje, pa poslije dva do tri centimetra nastavi, ali se ne produžava u istom pravcu već se "skrene" lijevo ili desno od prvog zasječenog reda i tako sve do korijenovog vrata.

Sa sjeverne strane debla, kao i s gornje strane ramenih grana, koru ne treba parati jer će teže zarasti. Savijanjem grana također se može smanjiti bujnost i podstaći rodnost. Ovo se radi tako što se prvo veće i jače, a zatim slabije i tanje grane povijaju i vezuju za susjedne niže.

Deblje se savijaju najčešće pomoću težeg kamenja, koje se priveže za granu konopcem, žicom ili se ova pomotehnička mjera obavlja drugim pomoćnim specijalnim sredstvima poput kuka od tvrde plastike, a slabije bujne vezivanjem za bujnije donje grane, uz pomoć čačkalica itd. Savijanjem grana postiže se isti efekat kao i primjenom prethodno preporučenih mjera, naglašava stručnjak za voćarstvo.

Vratiti snagu voćkama

Kruške često ne daju kvalitetan, a i obilan rod jer su stabla iznurena. Zna se da skoro sve plemenite savremene sorte krušaka imaju veliki potencijal rađanja, samo ako se redovno đubre, dobro njeguju, pravilno i pravovremeno štite od bolesti i štetočina. Ali ako sve to, ili samo jedna karika u tom lancu izostane, ako se pri agrohemijskoj analizi zemljišta utvrdi da nema dovoljno hraniva, ako voćke oštete, mraz, grad, nastane višemjesečna suša, voćke će prestati da rađaju.

To ne znači da takve voćke valja odmah iskrčiti. Da bi opet mogle obilno da rađaju, treba im povratiti snagu. To se postiže obilnim đubrenjem stajnjakom i mineralnim đubrivima, unositi količine i formulacije na osnovu kontrole plodnosti, primjenjivati savjete i preporuke o pravilnom održavanju zemljišta, rezidbi i pravovremenoj zaštiti od bolesti i štetočina, navodi Nebojša Mladenović.


Tagovi

Prstenovanje Deblo kruške Bujnost kruške Rađanje kruške Ramene grane Nebojša Mladenović


Autorica

Julijana Kuzmić

Više [+]

Diplomirani novinar specijalizovan za agro novinarstvo. U poslu i životu vodi se Ničeovom formulom sreće: jedno "da", jedno "ne", jedna prava linija, jedan cilj...

Izdvojeni tekstovi

KLUB

Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?

Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...

Više [+]