Vrijeme je za uzimanje reznica smokve: Gdje rezati, kako ih čuvati?

Nije rijetkost čuti uzgajivače da su posadili smokve u vrtu, ali ne dobijaju plodove ili se oni brzo kvare na granama i imaju neugodan okus. Iz tog razloga, prije nego što odlučite nabaviti reznice (sadnice) smokve, valja se raspitati o sorti i da li ona može davati plodove na otvorenom prostoru. Treba imati na umu i da je to biljka kojoj su potrebni dug dan i ugodne temperature.

Zbog toga je potrebno odabrati sorte najpogodnije za naše prostore, tj. klimu Bosne i Hercegovine, odnosno one kojima su poznata kratkotrajna zahlađenja, snijeg i mraz, i koje se lakše prilagođavaju našim uslovima.

Otporne sorte

Pogodne sorte za ovdašnju klimu uključuju one koje rastu najbliže nama: na obali Crnog mora, na Krimu, u Zakavkazju i Turskoj. One su poznate po svojoj otpornosti na kratkotrajna zahlađenja, snijeg i mraz, te se lakše prilagođavaju našim uslovima. Pored klimatskih faktora, mora se uzeti u obzir i okus smokava.

Postoji mnogo varijanti i sorti koje daju veoma različite plodove i nisu svi po našem ukusu. Na primjer, kod nekih od njih plodovi ukisnu po toplom vremenu ili kiši i brzo propadaju na granama.

U našim klimatskim uvjetima (osim Hercegovine), još uvijek je nemoguće pronaći osu (Blastophaga) za oprašivanje pa uzgajivači preporučuju davanje prednosti običnim sortama (Common sorte), koje će sazrijevati bez oprašivanja. Obične će također dati breba usjev (prvi rod u sezoni), dok će druge proizvoditi samo glavni usjev. 

Odabir sorti

Smokva je ginodiodomna vrsta (cvjetovi zavise od oprašivanja iz druge biljke da bi proizveli plodove), što znači da ima dva različita oblika stabala: kaprifig (muško drvo, koje je tehnički hermafroditsko) i smokvu (žensko drvo). Ženske imaju dva roda, dok muške imaju tri usjeva: Profichi, Mammoni i Mamme.

Polen koji se nalazi u muškim smokvama koristi se za oprašivanje glavnog roda ženske smokve. Time mijenjamo kvalitet roda i razvoj glavne kulture. Za sorte tipa Smyrna i San Pedro, glavni rod će opadati i neće se u potpunosti razviti ako se ne opraši. Kod običnih sorti, glavni rod će se razviti sa ili bez oprašivanja, ali oprašivanje može značajno promjeniti sastav ploda. Neke obične sorte imaju izvanredan okus kada se opraše, u suprotnom on je osrednji ili ispodprosječan.

Shodno tome, kada se porede oprašene i neoprašene smokve, važno je znati ne samo da li je sorta obična, već i da li je kvalitet ploda dobar kada se ne opraši u odnosu na oprašene. S obzirom na to da je polje oprašivanja veoma široka tema, to ćemo ostaviti za poseban naslov. Također, pri odabiru sorti treba obratiti pažnju na njihovu visinu. U prirodi ovo drvo doseže visinu od 11-12 metara, i samo su nisko rastuće sorte pogodne za uzgoj u zatvorenom prostoru.

Vrijeme sakupljanja reznica

Reznice su zapravo oblik kloniranja biljke. Kod njih potomstvo ima istu genetiku kao i matična biljka, jer se razmnožavanje ne vrši oplodnjom (kod biljaka oprašivanje), već korištenjem djela biljke (kod smokve dio stabljike) u vlažnom mediju, čime se potiče formiranje dodatnog korijena.

Postoji više načina razmnožavanja stabla smokve - margotiranjem, povijanjem grana, kulturom tkiva, kalemljenjem, ali najčešći način je ukorenjivanje iz reznica. Pogodno vrijeme za uzimanje reznica često zavisi od toga da li je drvo uzgajano u saksiji ili u zemlji. Za ove prve najbolje je uzimati reznice u proljeće (mart-maj) i jesen (septembar-oktobar).

Smokva sve popularnija u kontinentalnim krajevima, kako je štititi?

Za sadnice smokve koje se nalaze u zemlji, najbolje vrjeme za prikupljanje reznica je kasna jesen/rana zima, kada stablo miruje, ali prije prvih mrazeva. Prikupljanje reznica sa uspavanih sadnica smokve je poželjno jer se one bolje ukorenjuju nego sa aktivnih sadnica. Međutim, ako mrzne, to može oštetiti pupoljke koji kasnije formiraju listove na novim reznicama. Kada ih prikupljamo na ovaj način, moramo ih čuvati do proljećnog ukorenjivanja.

Za smokve koje se uzgajaju u saksijama i zaštićene su od smrzavanja, reznice je najbolje uzeti prije nego što se drvo probudi u proljeće. Tada su pune snage i spremne za ukorenjivanje. Uzimanje u rano proljeće ima dodatnu veliku prednost: možete ih odmah ukorjeniti. Zima će biti iza vas dok se reznice dobro ukorijene i prolistaju.

Rezovi na mirujućem drvetu

Prilikom sakupljanja reznica moramo odrediti najbolje grane kako bismo postigli što bolji uspjeh prilikom ukorenjivanja. Najuspješnije reznice su od tek odrvenjelih dijelova stabla koji su debljine u prosjeku od 1,5 do 3 cm i sa dužinom od 15-20 cm. Drugim riječima, tražimo drvo koje je postalo smeđe u posljednjoj sezoni (ili prije najviše dvije sezone), za razliku od drveta koje je staro nekoliko sezona.

Novoodrvenjele reznice su pune snage i lakše će se ukorijeniti od starog drveta smokve, dok su reznice tanje od olovke vrlo podložne truljenju i isušivanju.

Kada odaberemo najbolje grane, potrebno je analizirati gdje je pogodno da se naprave rezovi. Svaka reznica treba da ima najmanje tri čvora/pupoljka, pri čemu se mora voditi računa da bude dovoljno duga da imamo čvorove ispod i iznad zemlje.

Hormoni koji pospješuju ukorenjivanje su koncentrisani u blizini čvorova gdje se pojavljuju pupoljci (slika lijevo). Ponekad će biti potrebno uzeti reznicu sa više od tri čvora ako su čvorovi bliski i sa malim razmakom (slika desno).

Za kvalitetnu reznicu moraju biti ispunjeni osnovni uslovi:

• Smeđa, nije zelena, ali još uvek relativno mlada (maksimalno jednu ili dvije sezone)
• Šira od olovke
• Ima najmanje tri čvora, ali više je bolje
• Dovoljno dugačke da se sigurno pričvrste kada se sade u podlogu za ukorjenjivanje

Kada pravimo rezove na reznicama, potrebne su oštre makaze za ispravan rez kako ne bi došlo do nagnječenja drveta/reznice. Dno treba biti rezano pod uglom, a gornji dio da bude ravan. Na taj način možemo lako raspoznati gornji i donji dio reznice što ponekad može biti zbunjujuće ako su reznice odvojene od drveta.

Stopa ukorijenjivanja 

Stopa preživljavanja reznica se smanjuje kada se sadržaj vode u reznicama smanji pa je iz tih razloga prečnik jako bitan za ukorijenjivanje jer reznice imaju veliku tendenciju da se isuše poslije rezanja.

Poželjno je reznice uzimati u periodu kada je prosiječna dnevna temperatura ispod 15℃.

Uzimanje reznica smokve ljeti

Kao što je gore spomenuto, univerzalno se smatra da je vrijeme mirovanja najbolje vrijeme za uzimanje reznica smokve. Ukorjenjivanje sa zelenih grana može biti vrlo teško jer imaju osobinu truljenja ili razvoja plijesni prije nicanja. Naravno mogu se uspješno ukorijeniti, ali zahtijevaju više njege i pažnje nego ligificirane reznice.

Morate pažljivo pratiti ljetnje reznice zelenog drveta, stalno pratiti njihov nivo vlage, uvjek održavati odgovarajuću temperaturu, redovno cirkulisati vazduh u njihovoj okolini i odmah odlagati reznice koje nisu ispravne.

Zbog toga, ako želimo sjeći reznice smokve ljeti, ključno je da to učinimo ispravno kako bi povećali svoje šanse za uspjeh.

Reznice koje uzimate sa zelenih grana trebalo bi da imaju najmanje tri čvora, ali bolje je više. Uklonite s njih sve osim jednog ili dva lista jer grana neće moći ishraniti puno lišća poslje odvajanja od matičnog stabla. Ukorjenjivanje će biti mnogo uspješnije ako je moguće da se odreže grana na način da na dnu reznice ostane malo smeđeg odrvenjelog drveta iz razloga što trulež se najviše pojavljuje na dijelu koji se nalazi ispod zemlje ili vode (ovisno o metodi ukorjenjivanja).

Kako čuvati reznice smokve

Ako reznice planiramo čuvati duže od nekoliko dana zahvalno je da ih dezinfikujemo jer se na takvima teže razvija plijesan, a gornji kraj teba premazati voskom jer se njegovim zatvaranjem smanjuje isušivanje. Korisno je napomenuti da se zelene reznice ne čuvaju dobro, pa je pogodno da čuvamo samo one koje smo uzeli tokom sezone mirovanja sa zrelim drvetom.

Ako imamo više sorti smokava, obavezno je da označimo svaku reznicu posebno jer time izbjegavamo čest problem zaboravljanja ili miješanja različitih sorti.

Za dezinfekciju, možemo ih potopiti u 3% vodikovog peroksida.

Jedan od načina za čuvanje je pomoću aparata za vakumiranje. Samo umotajte reznice koje želite pohraniti u papirnu maramicu, postavite ih u vrećicu za vakumiranje i izvucite zrak. Čuvajte ih u frižideru. Uspavane se mogu čuvati u hladnom okruženju mjesecima, jer nastavljaju da miruju kao da je još uvijek zima. 

Također, jako uspješno možemo da ih čuvamo tako što ih zakopamo u zemlju na dubini do 15 cm ili ih ostavimo u nekoj od posuda i zaspemo pijeskom.

Ako ih planirate prenositi na veće udaljenosti jako dobro se mogu sačuvati od isušivanja tako što ih zamotamo u vlažnu maramicu/papir pojedinačno i umotamo najlonskom folijom (pogledaj fotogaleriju ispod).

Oprez zbog mliječnog lateksa

Potrebno je napomenuti da smokva sadrži mliječni lateks koji se pojavljuje na drvetu kao odgovor na fizička oštećenja. On se nalazi u većini dijelova smokve, a sadrži enzim ficin koji izaziva iritaciju kože.

Poslije rada oko smokava, kod mnogih ljudi budu izražene kružne ili nepravilne crvene mrlje koje dosta liče na opekotine, a koje peku i stvaraju plikove. Te reakcije izaziva lateks kod ljudi koji su osjetljivi, a furokumarin, supstanca koja izaziva fotosenzitivnost, odgovorna je za pojavu simptoma. Nalazi se u soku biljke, a razgrađuje i aktivira pod uticajem UV-A zraka sunca, izazivajući upalu na koži. Njegov opseg najviše zavisi od količine biljnog soka sa kojom je naša koža došla u kontakt i koliko je dugo bila izložena suncu. Simptomi se obično javljaju nakon otprilike jedan dan, a nakon dva-tri dana se pogoršavaju, što ljude uplaši.

Navedena reakcija može nastati i kada se jedu plodovi.

Zbog toga nije preporučljivo jesti dijelove smokve u nezrelom stanju. Supstanca koja izaziva reakciju nestaje iz potpuno zrelih smokava. U slučaju blagih simptoma važna je opšta dezinfekcija kože, nakon čega slijedi nanošenje umirujućih pjena i krema.

Iako samo određeni postotak ljudi ima tako jaku reakciju na kontakt sa mliječnim sokom, pojava nije zanemariva. A ako neko nije posebno osjetljiv, može uzrokovati i blago crvenilo kože ili blage simptome opekotina. Vrijedi smanjiti šanse za to i prići grmovima smokava u odgovarajućoj odjeći i jesti samo zrele smokve.

^{Naslovna fotografija: Shutterstock/dafographer/Elvir Husić}