Dejan Đorđević je na 15 ari posadio 100 sadnica lijeske, a ove godine je zasad u skoro punom rodu.
S obzirom da su površine pod lješnikom u našim krajevima sve veće, što zbog niskog ulaganja, ali i dobre cijene, u istočnoj Srbiji, tačnije u zaječarskom okrugu nema mnogo proizvođača ovog orašastog voća, čak i pored toga što se lješnik može prodati tokom čitave godine. Prednost gajenja ogleda se u tome što su ulaganja skoro duplo manja u odnosu na uzgoj drugih voćnih vrsta poput jabuke, kruške, višnje i drugih.
Prema riječima Dejana Đorđevića iz zaječarskog sela Mali Izvor, za uzgoj baš ovog orašastog voća odlučio se prije šest godina kada je prilikom analize zemljišta i procijene količine vode na dubini od sedam metara, riješio da umjesto dugogodišnje proizvodnje povrća na toj parceli posadi lješnik.
"Lijeska je biljka koja nije zahtjevna po pitanju zemljišta, pa se uspješno gaji uglavnom na srednje teškim zemljištima bogatim krečom. Također, ne odgovara joj visok sadržaj hranljivih materija, jer će se u tom slučaju razviti mnogo lišća, a manje cvjetova i plodova.
Prilikom odabira sorti odlučio sam se za halski džin, bujnu sortu, srednje rodnu i otpornu na mraz i lisnu grinju, kao i za sortu ludolf koja ranije sazrijeva od prethodne, srednje bujnosti i rodnosti", kaže Đorđević dodajući da je sadnju obavio na razmaku pet puta tri metra, kao stablašice, najviše zbog lakšeg čišćenja izdanaka.
Kako kaže, na površini od 15 ari posadio je 100 sadnica lijeski, a ove godine je zasad u skoro punom rodu. Također, napominje da redovno obavlja rezidbu u zimskim mjesecima, dok prilikom đubrenja koristi organska i mineralna đubriva uz dodatak primjene hemijskih preparata protiv bolesti i štetočina.
"Za ovih šest godina nisam imao problema sa bolestima, kao ni sa štetočinama i trudim se da redovno primjenjujem zaštitna hemijska sredstva. Što se tiče đubrenja, razmišljam o primjeni stajnjaka koji je peletiran i to isključivo zbog korova", napomenuo je naš sagovornik.
Također, napominje da je zadovoljan dosadašnjim prinosom i da nije imao problema sa oprašivanjem lijeske, s obzirom da redovno puše vjetar, a ova biljka se oprašuje isključivo na taj način.
"Biljke su se na ovom zemljištu fino ukorijenile, pa se uz adekvatnu primjenu svih agrotehničkih mjera zrno lijepo nalije. Nemam mogućnost zalivanja 'kap po kap' zbog nedostatka električne energije u ovom dijelu, ali za što bolji uzgoj lijeske svakako preporučujem navodnjavanje", ističe Đorđević i dodaje da za njega lično, ova orašasta kultura upšte nije zahtjevna za gajenje.
"Ako bih trebao da izdvojim, najviše vremena oduzima sakupljanje plodova, ali je važno napomenuti da plod ne mora tog dana da se ubere i proda, već može da se sačeka da se fino osuši i plasira u narednom periodu. Plasiranje plodova radimo uglavnom tokom cijele godine i prema potrebi kupaca", kaže ovaj proizvođač dodajući da to uglavnom budu radnje u kojima se prodaje zdrava hrana, ali i ljudi koji koriste lješnik za ishranu, pravljenje torti, kolača i slično.
"Na kraju bih dodao samo da je uzgoj lješnika jedna lijepa perspektiva za mlade ljude. Lično planiram da svoje površine pod lješnikom iz godine u godinu postepeno povećavam", završava svoju priču Đorđević.
Tagovi
Autorica
