Hoće li zbog sve toplijih mjeseci tokom jeseni doći do promjene strukture voćarske proizvodnje u našoj zemlji?
Visoke temperature od septembra do decembra, a često budu neuobičajeno visoke i u januaru, dovode do toga da biljke ne završavaju sa vegetacijom onda kada bi trebalo da se pripreme i budu u fazi mirovanja.
Naime, potrebna im je faza jarovizacije, odnosno, određeni period niskih temperatura kako bi mogle da se pripreme za narednu vegetaconu sezonu.
Nižih temperatura sve je manje i često dolazi do retrovegetacije jer su biljke zbunjene kada, poslije berbe, uslijedi duži period s višim temperaturama. Potrebno je barem 45 dana da temperature budu nešto ispod nule pa do pet stepeni iznad nule kako bi se završili svi procesi neophodni za novo listanje i cvjetanje voćaka u proljeće naredne godine.
Sokovi se ne povlače u korijen i ako se ovakve vremenske prilike nastave tokom narednih godina, neće ni biti završetka vegetacije. Kraći periodi nižih temperatura i snijega dovodiće do smrzavanja tek zametnutih plodova koji se pojave u septembru ili oktobru, a pošto se vegetacija pomjerila za skoro dva mjeseca naprijed, u aprilu i maju biće više prodora hladnog vremena koji će takođe praviti štetu na voćkama jer će biti praćeni mrazevima.
Rješenje je u sadnji sorti koje će da podnose niže temperature i koje će kasnije da cvjetaju ali šta je sa situacijama kao što je u ovoj godini, kada gledano u vegetacionom smislu, nema prelaza iz ljeta u jesen i lišće još uvijek zeleno, skoro bez promjene boje zbog gubljenja hlorofila, stoji na granama.
Selekcioneri će morati da se bave i s tim problemima jer je sad svakom jasno da su klimatske promjene definitivno počele da uzimaju danak i da će u budućnosti biti još više izražene. Osim sadnje otpornijih sorti sigurno će da dođe do promjene strukture zasada u našim voćnjacima.
Prema svemu sudeći dolaze vremena bobičastog voća. Proizvođači se sve više okreću podizanju zasada borovnica i kupina. Malina je problematična zbog ranijeg cvjetanja i često sramotno niskih otkupnih cijena čak i kada nije dobar rod u voćnjacima. Crvena i crna ribizla takođe su perspektivne voćke dok se sve više sade smokva i šipak.
Neki su već i u kontinentalnom dijelu BiH počeli sa sadnjom poneke masline. Od "klasičnih" voćaka jedino se jabuka i dunja, koliko toliko suprotstavljaju nižim temperaturama, ali ako je zaštita tokom vegetacije od bolesti bila dobra, list posljednjih godina ne opada s grana do novembra, odnosno do pojave prvih mrazeva.
Ako i u novembru i decembru bude toplo, a naročito u februru ili martu, stabla skoro da neće prekidati vegetaciji što bi moglo da dovede do iscrpljivanja biljaka i fiziooloških stresova kojima će se voćke teško moći oduprijeti. Takođe, dolaziće do novog cvjetanja kao što je ove godine slučaj da su i kruške počele sa cvjetanjem krajem oktobra.
Da nevolja ne dolazi sama pokazuje i to da se, uslijed duže vegetacione sezone prisustvo bolesti i štetočina ne smanjuje što dodatno iscrpljuje biljke. Zbog svega navedenog sve više se krče zasadi jabučastog voća, naročito krušaka i koštičavog voća, pogotovo breskvi, kajsija, višanja, pa i šljiva.
Još nije vrijeme za tretiranje bakarnim sredstvima - do kada čekati?
Primat će preuzeti bobičasto voće koje lakše podnosi niske i visoke temperature, kao i mrazeve, a posebna pogodnost njihove sadnje je što imaju prolaz na tržištu, odnosno, većina vrsta, dobru otkupnu cijenu.
Fotoprilog
Tagovi
Autor