Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Vegetacija voća
  • 01.11.2023. 09:00

Tople jeseni mijenjaju voćarstvo: I kruške počele cvjetati!

Hoće li zbog sve toplijih mjeseci tokom jeseni doći do promjene strukture voćarske proizvodnje u našoj zemlji?

Foto: Bojan Kecman
  • 135
  • 46
  • 0

Visoke temperature od septembra do decembra, a često budu neuobičajeno visoke i u januaru, dovode do toga da biljke ne završavaju sa vegetacijom onda kada bi trebalo da se pripreme i budu u fazi mirovanja.

Naime, potrebna im je faza jarovizacije, odnosno, određeni period niskih temperatura kako bi mogle da se pripreme za narednu vegetaconu sezonu.

Nema mirovanja voćaka

Nižih temperatura sve je manje i često dolazi do retrovegetacije jer su biljke zbunjene kada, poslije berbe, uslijedi duži period s višim temperaturama. Potrebno je barem 45 dana da temperature budu nešto ispod nule pa do pet stepeni iznad nule kako bi se završili svi procesi neophodni za novo listanje i cvjetanje voćaka u proljeće naredne godine.

Visoke jesenje temperature velika prijetnja voćkama

Sokovi se ne povlače u korijen i ako se ovakve vremenske prilike nastave tokom narednih godina, neće ni biti završetka vegetacije. Kraći periodi nižih temperatura i snijega dovodiće do smrzavanja tek zametnutih plodova koji se pojave u septembru ili oktobru, a pošto se vegetacija pomjerila za skoro dva mjeseca naprijed, u aprilu i maju biće više prodora hladnog vremena koji će takođe praviti štetu na voćkama jer će biti praćeni mrazevima.

Nove sorte su rješenje

Rješenje je u sadnji sorti koje će da podnose niže temperature i koje će kasnije da cvjetaju ali šta je sa situacijama kao što je u ovoj godini, kada gledano u vegetacionom smislu, nema prelaza iz ljeta u jesen i lišće još uvijek zeleno, skoro bez promjene boje zbog gubljenja hlorofila, stoji na granama.

Klimatske promjene počele da uzimaju danak (Foto: Selma Mujić)

Selekcioneri će morati da se bave i s tim problemima jer je sad svakom jasno da su klimatske promjene definitivno počele da uzimaju danak i da će u budućnosti biti još više izražene. Osim sadnje otpornijih sorti sigurno će da dođe do promjene strukture zasada u našim voćnjacima.

Budućnost je u bobičastom voću

Prema svemu sudeći dolaze vremena bobičastog voća. Proizvođači se sve više okreću podizanju zasada borovnica i kupina. Malina je problematična zbog ranijeg cvjetanja i često sramotno niskih otkupnih cijena čak i kada nije dobar rod u voćnjacima. Crvena i crna ribizla takođe su perspektivne voćke dok se sve više sade smokva i šipak.

Neki su već i u kontinentalnom dijelu BiH počeli sa sadnjom poneke masline. Od "klasičnih" voćaka jedino se jabuka i dunja, koliko toliko suprotstavljaju nižim temperaturama, ali ako je zaštita tokom vegetacije od bolesti bila dobra, list posljednjih godina ne opada s grana do novembra, odnosno do pojave prvih mrazeva.

Ako i u novembru i decembru bude toplo, a naročito u februru ili martu, stabla skoro da neće prekidati vegetaciji što bi moglo da dovede do iscrpljivanja biljaka i fiziooloških stresova kojima će se voćke teško moći oduprijeti. Takođe, dolaziće do novog cvjetanja kao što je ove godine slučaj da su i kruške počele sa cvjetanjem krajem oktobra.

Sve manje krušaka i šljiva

Da nevolja ne dolazi sama pokazuje i to da se, uslijed duže vegetacione sezone prisustvo bolesti i štetočina ne smanjuje što dodatno iscrpljuje biljke. Zbog svega navedenog sve više se krče zasadi jabučastog voća, naročito krušaka i koštičavog voća, pogotovo breskvi, kajsija, višanja, pa i šljiva.

Još nije vrijeme za tretiranje bakarnim sredstvima - do kada čekati?

Primat će preuzeti bobičasto voće koje lakše podnosi niske i visoke temperature, kao i mrazeve, a posebna pogodnost njihove sadnje je što imaju prolaz na tržištu, odnosno, većina vrsta, dobru otkupnu cijenu.


Fotoprilog


Tagovi

Vegetacija voća Jarovizacija Otporne sorte Bobičasto voće Krčenje zasada Hlorofil


Autor

Bojan Kecman

Više [+]

Diplomirani inženjer poljoprivrede, specijaliziran za integralnu i ekološku proizvodnju i zaštitu voća i povrća. Također se bavi voćarstvom, uzgaja kruške, šljive i crveni ribizl.