Prvi let ovog insekta je već zabilježen u Bosni i Hercegovini pa smo razgovarali sa agronomima iz posavskog dijela BiH te Brčko Distrikta kako bismo saznali kakva su njihova iskustva i šta to preporučuju.
Smotavci su najveći štetnici na voćkama, kako u svijetu tako i kod nas u Bosni i Hercegovini. Najznačajniji zasadi šljive se nalaze u Posavini te na Tuzlanskom kraju u Gradačcu i Gračanici. Voćari ovih krajeva navode kako je jedan od najproblematičnijih štetnika upravo šljivin smotavac (Cydia funebrana). S obzirom na štete koje rade, podijeljeni su u savijače pupa i lista te kožice ploda. Savijači lista i pupa pojavljuju se vrlo rano u proljeće, a već krajem marta i početkom aprila napadaju pupove, listove i cvjetove. Štetu čine grizući i zapredajući napadnute dijelove, a nerijetko listovi i izboji ostaju deformirani. Savijači pupa i lista napadaju gotovo sve voćke naših krajeva, a u njih se ubrajaju šljivin savijač pupova te crveni, zeleni i sivi savijači.
Šljivin smotavac prezimljava kao gusjenica-larva ispod popucale kore stabla te u osnovi skeletnih grana. Šljivin savijač radi štete na plodovima. Plodovi su crvljivi i nisu za konzumnu upotrebu. Izaziva opadanje plodova i velike gubitke. Pored šljive uzrokuje štete na breskvi i marelici. Najčešće razvija do dvije generacije godišnje. Prva generacija počinje polaganjem jaja. Ženka prve generacije polaže jaja po precvjetavanju na tek formiranim plodićima ili lišću blizu plodova. Gusjenica prodire u plod, hrani se u njemu, a plod zaostaje u porastu i dobija plavičastu boju i otpada. Na mjestu ubušivanja javlja se kapljica smole.
Druga generacija je puno štetnija jer se hrani mesom, a ponekad i sjemenom ploda. Napadnuti plodovi prijevremeno padaju. Ova generacija se javlja krajem juna ili početkom jula. Jaja polaže na plodove, a gusjenice se ubušavaju u odrasle plodove.
Tokom zimskog prskanja može se uz bakarni oksihlorid tipa Fungohem i slično dodati bijelo (mineralno, parafinsko) ulje poput Galmina, koje će onemogućiti razvoj ličinke ili jaja u imaga budući da ovaj insekat u stadiju larve prezimljava u kori i ispod debljih grana. No, dosta jedinki preživi nakon što bijelo ulje prestane zbog dejstva, najčešće zbog ispiranja padavinama pa je potrebno vršiti preventivnu i kurativnu zaštitu insekticidima u prvoj i drugoj generaciji ovog štetnika u vegetaciji. Hemijska zaštita u vegetaciji je nužna, a uspjeh se postiže i postavljanjem feromonskih klopki na stabla i u međuprostor redova.
Prva generacija se uspješno suzbija insekticidima poput Afinex, Grom, Karate Zeon, Proteus dok se druga generacija uspješno suzbija insekticidima Calypso i Decis. Decis je posebno značajan jer ima kontaktno i želučano insekticidno djelovanje.
Prvi let ovog insekta je već zabilježen u Bosni i Hercegovini pa smo razgovarali sa agronomima iz posavskog dijela Bosne i Hercegovine te Brčko Distrika kako bismo saznali kakva su njihova iskustva i šta preporučuju.
Darko Milošević iz Ugljevika jedan je od najvećih proizvođača šljiva u regionu. Ovaj voćar je i predsjednik Upravnog odbora Udruženja voćara Republike Srpske. Na 7,5 ha svoje plantaže ima sve voćne vrste koje se uzgajaju u regionu. Četvrta generacija proizvođača šljive u porodici je upravo Darkova porodica. Sa 42 godine Darko je vanredni student Zaštite bilja na Višoj strukovnoj Poljoprivrednoj školi u Šapcu.
"Proizvodnja je zadnjih nekoliko godina postala jako zahtjevna, od potrebe za uvođenjem novih standarda do primjene novih agrotehničkih i hemijskih mjera u proizvodnji šljive. Kada je riječ o šljivinom savijaču, kod nas je prisutan svake godine, i u većoj ili manjoj mjeri uzrokuje štete. U zaštiti su se koristila razna hemijska sredstva, ali u zadnjih par godina njih nekoliko povučeno je iz upotrebe u EU, a nama je ostalo da se prilagodimo. Uglavnom se štetnik prati feromonskim klopkama i na osnovu praćenja ide i u korištenje SZB. Prvi tretman radimo u periodu 7.-11. maja sa preparatima na kraće karence, a koji mogu da suzbiju položena jaja i ispiljene larve. Drugi tretman je negdje oko šest nedelja kasnije, u zavisnosti od sorte šljive, leta štetnika i vremena berbe. Također se radi sa sličnim preparatima. Naši kupci šljive su najčešće iz Evrope i od nas traže zdrav proizvod. Bez crvljivih, trulih i duplih ( lizanačkih) plodova", istakao je Darko za Agroklub.
Almir Junuzović je magistar Zaštite biljaka. Obnašao je poziciju predsjednika Udruženja voćara Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine "Savremeni voćar". Savjetuje neznatan broj voćara u regionu. Pitali smo ovog mladog magistra fitomedicine kakvo je njegovo gledište na ovog štetnika kroz entomološka saznanja i iskustva.
"Nakon već sada primijećenih oštećenih plodova od šljivine osice, ide nam pojava šljivinog savijača. Jako nam je bitno praćenje Cydie funebrane, jer je jedan od najznačajnih štetnika šljive, a i najviše štete pravi na plodovima. Postavljanje feromonskih klopki čini važnu ulogu, na taj način pratimo brojnost populacije na određenom području i tačno znamo kada je potrebno uraditi tretman. Šljiva, prvenstveno sorte Stenley, ide za izvoz u EU zemlje, samim time moramo imati visoko kvalitetne i zdrave plodove", zaključio je Almir.
Tagovi
Autor