Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Štetnici na voćkama
  • 29.04.2019. 07:30

Šljivin smotavac pravi velike ekonomske štete na plodovima

Prvi let ovog insekta je već zabilježen u Bosni i Hercegovini pa smo razgovarali sa agronomima iz posavskog dijela BiH te Brčko Distrikta kako bismo saznali kakva su njihova iskustva i šta to preporučuju.

Foto: Wikimedia Commons/Donald Hobern
  • 1.137
  • 221
  • 0

Smotavci su najveći štetnici na voćkama, kako u svijetu tako i kod nas u Bosni i Hercegovini. Najznačajniji zasadi šljive se nalaze u Posavini te na Tuzlanskom kraju u Gradačcu i Gračanici. Voćari ovih krajeva navode kako je jedan od najproblematičnijih štetnika upravo šljivin smotavac (Cydia funebrana). S obzirom na štete koje rade, podijeljeni su u savijače pupa i lista te kožice ploda. Savijači lista i pupa pojavljuju se vrlo rano u proljeće, a već krajem marta i početkom aprila napadaju pupove, listove i cvjetove. Štetu čine grizući i zapredajući napadnute dijelove, a nerijetko listovi i izboji ostaju deformirani. Savijači pupa i lista napadaju gotovo sve voćke naših krajeva, a u njih se ubrajaju šljivin savijač pupova te crveni, zeleni i sivi savijači.

Dvije generacije u vegetaciji

Šljivin smotavac prezimljava kao gusjenica-larva ispod popucale kore stabla te u osnovi skeletnih grana. Šljivin savijač radi štete na plodovima. Plodovi su crvljivi i nisu za konzumnu upotrebu. Izaziva opadanje plodova i velike gubitke. Pored šljive uzrokuje štete na breskvi i marelici.  Najčešće razvija do dvije generacije godišnje. Prva generacija počinje polaganjem jaja. Ženka prve generacije polaže jaja po precvjetavanju na tek formiranim plodićima ili lišću blizu plodova. Gusjenica prodire u plod, hrani se u njemu, a plod zaostaje u porastu i dobija plavičastu boju i otpada. Na mjestu ubušivanja javlja se kapljica smole.

Postavljanje feromonskih klopki čini važnu ulogu

Druga generacija je puno štetnija jer se hrani mesom, a ponekad i sjemenom ploda. Napadnuti plodovi prijevremeno padaju. Ova generacija se javlja krajem juna ili početkom jula. Jaja polaže na plodove, a gusjenice se ubušavaju u odrasle plodove.

Suzbijanje ovog štetnika

Tokom zimskog prskanja može se uz bakarni oksihlorid tipa Fungohem i slično dodati bijelo (mineralno, parafinsko) ulje poput Galmina, koje će onemogućiti razvoj ličinke ili jaja u imaga budući da ovaj insekat u stadiju larve prezimljava u kori i ispod debljih grana. No, dosta jedinki preživi nakon što bijelo ulje prestane zbog dejstva, najčešće zbog ispiranja padavinama pa je potrebno vršiti preventivnu i kurativnu zaštitu insekticidima u prvoj i drugoj generaciji ovog štetnika u vegetaciji. Hemijska zaštita u vegetaciji je nužna, a uspjeh se postiže i postavljanjem feromonskih klopki na stabla i u međuprostor redova.

Prva generacija se uspješno suzbija insekticidima poput Afinex, Grom, Karate Zeon, Proteus dok se druga generacija uspješno suzbija insekticidima Calypso i Decis. Decis je posebno značajan jer ima kontaktno i želučano insekticidno djelovanje.

Prvi let ovog insekta je već zabilježen u Bosni i Hercegovini pa smo razgovarali sa agronomima iz posavskog dijela Bosne i Hercegovine te Brčko Distrika kako bismo saznali kakva su njihova iskustva i šta preporučuju.

Stanje u Republici Srpskoj

Darko Milošević iz Ugljevika jedan je od najvećih proizvođača šljiva u regionu. Ovaj voćar je i predsjednik Upravnog odbora Udruženja voćara Republike Srpske. Na 7,5 ha svoje plantaže ima sve voćne vrste koje se uzgajaju u regionu. Četvrta generacija proizvođača šljive u porodici je upravo Darkova porodica. Sa 42 godine Darko je vanredni student Zaštite bilja na Višoj strukovnoj Poljoprivrednoj školi u Šapcu.

Darko Milošević, voćar iz Ugljevika

"Proizvodnja je zadnjih nekoliko godina postala jako zahtjevna, od potrebe za uvođenjem novih standarda do primjene novih agrotehničkih i hemijskih mjera u proizvodnji šljive. Kada je riječ o šljivinom savijaču, kod nas je prisutan svake godine, i u većoj ili manjoj mjeri uzrokuje štete. U zaštiti su se koristila razna hemijska sredstva, ali u zadnjih par godina njih nekoliko povučeno je iz upotrebe u EU, a nama je ostalo da se prilagodimo. Uglavnom se štetnik prati feromonskim klopkama i na osnovu praćenja ide i u korištenje SZB. Prvi tretman radimo u periodu 7.-11. maja sa preparatima na kraće karence, a koji mogu da suzbiju položena jaja i ispiljene larve. Drugi tretman je negdje oko šest nedelja kasnije, u zavisnosti od sorte šljive, leta štetnika i vremena berbe. Također se radi sa sličnim preparatima. Naši kupci šljive su najčešće iz Evrope i od nas traže zdrav proizvod. Bez crvljivih, trulih i duplih ( lizanačkih) plodova", istakao je Darko za Agroklub.

Iskustva iz Brčko Distrikta

Almir Junuzović je magistar Zaštite biljaka. Obnašao je poziciju predsjednika Udruženja voćara Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine "Savremeni voćar". Savjetuje neznatan broj voćara u regionu. Pitali smo ovog mladog magistra fitomedicine kakvo je njegovo gledište na ovog štetnika kroz entomološka saznanja i iskustva.

Almir Junuzović savjetuje postavljanje feromonskih klopki

"Nakon već sada primijećenih oštećenih plodova od šljivine osice, ide nam pojava šljivinog savijača. Jako nam je bitno praćenje Cydie funebrane, jer je jedan od najznačajnih štetnika šljive, a i najviše štete pravi na plodovima. Postavljanje feromonskih klopki čini važnu ulogu, na taj način pratimo brojnost populacije na određenom području i tačno znamo kada je potrebno uraditi tretman. Šljiva, prvenstveno sorte Stenley, ide za izvoz u EU zemlje, samim time moramo imati visoko kvalitetne i zdrave plodove", zaključio je Almir.

Značaj feromonskih klopki u integralnoj proizvodnji


Tagovi

Šljivin smotavac Uzgoj šljiva Štetnici Almir Junuzović Darko Milošević


Autor

Bekir Dolić

Više [+]

Diplomirani inžinjer opće poljoprivrede, radi na terenu BiH, zaljubljenik u voćarstvo i hortikulturu. Zanima se za autohtonu genetiku svih biljnih vrsta.