Pretraga tekstova
Obuka je prvenstveno namijenjena zaljubljenicima u hobi voćarstvo, malim proizvođačima, mladim poljoprivrednicima i svima koji žele naučiti samostalno kalemiti voće.
Zima je za poljoprivrednike idealno vrijeme za edukaciju, a kada svježe stečeno znanje možete odmah primijeniti onda ništa bolje od toga. Voće se može kalemiti tokom cijele godine, ovisno od vrste, za svaku postoji najpogodniji momenat. Tako se kalemljenje trešnja i višnja izvodi od kraja januara do kraja marta, a od marta do aprila kalemiti možete kruške, šljive, dunje, kajsije i breskve, za jabuke pak birajte vrijeme od sredine marta do sredine maja.
Najčešće se izvodi metodom "na procjep" ili "pod koru". Ukoliko ne znate kalemiti, sada je vrijeme da tu vještinu savladate i to u "Školi kalemarstva".
Rasadnik starih i otpornih sorti voća Ninić, u saradnji sa Poljoprivrednim klasterom "Krajina" i Institutom za genetičke resurse Banja Luka organizira ovu obuku, u četvrtak, 15. februara. Kurs će se održati na oglednom dobru Instituta (Studentski kampus Banja Luka, ulaz od Toplane), sa početkom u 14:00 h.
Obuka je prvenstveno namijenjena zaljubljenicima u hobi voćarstvo, malim proizvođačima, mladim poljoprivrednicima i svima koji žele naučiti samostalno kalemiti voće. Kotizacija po učesniku iznosi 20 KM, a sav prinos će biti iskorišten za dobrotvorne svrhe.
Prijava učešća je obavezna, a to možete učiniti porukom u inbox stranice – ovdje, ili putem telefona 065/489-657 (Petar Ninić) i 066/760-064 (Miloš Galić).
Tagovi
Kalemljenje Obuka Škola kalemarstva Kurs Petar Ninić Miloš Galić
Autorica
Više [+]
Diplomirani žurnalista i digitalni marketing menadžer, s višegodišnjim iskustvom u tv i web novinarstvu.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
prije 1 tjedan
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.