Rezidbom bi trebalo svake godine zamijeniti oko 30 odsto rodnog drveta, čime se prekobrojne rodne grane odbacuju i time stvaraju povoljne uslove za zametanje i razvoj plodova.
Rezidba kruške ima za cilj da obrazuje krunu pogodnog oblika i da uz pomoć drugih agrotehničkih mjera, reguliše redovnu i obilnu rodnost i dobijanje visokokvalitetnih plodova. Neophodno je da bude tako oformljena da može zadovoljiti sve statističke i fiziološke norme, ističe stručnjak za voćarstvo, Nebojša Brzaković.
Orezivanjem treba da se stvori takvo stablo koje će u punom rodnom potencijalu moći da ponese težinu obrastajućeg drveta i roda, odnosno plodova, a da pri tom ne dođe do lomljenja ili jačeg povijanja cijelog debla ili pojedinih skeletnih grana. Zato ovom pomotehničkom mjerom treba obezbjediti uravnotežen razvoj svih dijelova krune, a posebno osnovnih grana. Takođe se omogućava nesmetan dotok sunčeve svijetlosti, zatim lagan rad u krušiku oko obrade i đubrenja zemljišta kao i berba plodova.
Na taj način osigurava se uspostavljanje ravnoteže između vegetativne aktivnosti i rodnosti. Rezidbom bi trebalo svake godine zamijeniti oko 30 odsto rodnog drveta, čime se prekobrojne rodne grane odbacuju i time stvaraju povoljne uslove za zametanje i razvoj plodova, kao i plodonošenje.
U periodu formiranja krune kruška se ne smije jako orezivati jer to podstiče izbijanje brojnih letorasta, koje treba naredne godine ukloniti. Ovako se odlaže početak rađanja i istovremeno smanjuje porast čitavog stabla. Ako se mlado drvo kruške ne reže, onda će se za relativno kratko vrijeme uspostaviti ravnoteža između korijena i krune i počeće da rađa.
Ali ovako rano prorođavanje stabla, prije formiranja njegovog oblika, nepovoljno utiče na dalji razvoj i na kasniju reproduktivnost. Stoga rezidbu u periodu formiranja oblika krune treba svesti na neophodan minimum i ne bi trebalo odstraniti više od 25 odsto grana prošlogodišnjeg vegetativnog prirasta, upozorava ovaj stručnjak.
U pravilnom obrazovanju oblika krune, odnosno u izgradnji skeletnih grana, poseban značaj ima vršni pupoljak. Najbolje je snabdjeven asimilativima pa iz tog razloga daje i najjače letoraste.
Pri orezivanju treba imati na umu da će se na kraće orezanoj grani razviti bujniji letorasti nego na dugačkoj. Skraćivanjem grana podstiče se vegetativni prirast, a njihovim prorjeđivanjem utiče se na rodnost. Porast grana mnogo zavisi od mjesta njihovog izbijanja. Ako se nalaze na višem dijelu onda su bujnije i obično rastu pod oštrim uglom u odnosu na skeletne. Ove grane kasnije prorode jer naknadno obrazuju cvjetne pupoljke. One koje su izbile na nižem i još ako rastu više vodoravno, ranije počinju da obrazuju cvijetne pupoljke.
Dok je rezidba mladih stabala potrebna zbog pravilnog formiranja oblika krune, dotle je kod starijih nužna zbog regulisanja redovnog i obilnog rađanja. Ako se drvo u toku rađanja ne orezuje već poslije nekoliko godina, počinju sve manje i neurednije da rađaju pa samim tim i vijek im se skraćuje jer bez odgovarajućeg orezivanja otežava se vegetativna aktivnost i obnavljanje rodnog drveta, navodi Brzaković.
Ljetnja rezidba krušaka – osnova za dobar rod u narednoj godini
Kako smo ranije pisali, na primjer, praktikovanjem ljetnje rezidbe bujnost se može kontrolisati. Osim toga, plodovi koji su u krošnji biće kvalitetniji i krupniji jer će im ostati više hranjivih materija za rast, a što je najvažnije, omogućava se rod za iduću godinu.
Tagovi
Autorica