Rast cijene jedini spas za malinu: 90 posto jesenjeg roda nije naplaćeno

Nakon vijesti da je Ministarstvo poljoprivrede u susjednoj Srbiji apeliralo na hladnjačare da se otkupna cijena maline poveća do 300 dinara (5 KM) po kilogramu, u skladu sa zahtjevom malinara, rodila se nada i kod proizvođača u Bosni i Hercegovini da bi cijena ovog nekada zvanog "crvenog zlata" mogla rasti.

Protekla je godina bila šarolika u proizvodnji. Probleme su prvo stvorili kasni proljetni mrazevi, a onda i period visokih temperatura koje su uslovile manji, ali ipak slađi i kvalitetniji rod. No, gorak okus u ustima proizvođača i dalje ostavlja cijena. 

90 posto jesenjeg roda nije naplaćeno

Bratunački proizvođač, Ivan Stojanović, malinu i kupinu uzgaja na 7 duluma. Jesenji rod je predao u hladnjaču, ali kako kaže, još ništa nije naplatio. Ovaj predsjednik Upravnog odbora Udruženja "Vilamet", koje okuplja malinare Bratunca, Srebrenice i Milića, kaže da je proizvodnja generalno podbacila te da u  zadnje dvije, tri godine ona nije mogla pokriti ni štete, koje su mnogi imali.

"Tražili smo da se poveća cijena, da barem bude 3,80 KM po kilogramu, svi su obećali, niko ne plaća. Nije naplaćeno 90 posto jesenjeg roda maline i kupine, ja lično nisam naplatio", ističe Stojanović. 

Prema izračunu od prije dvije godine, troškovi proizvodnje jednog kilograma malina iznosili su 3,80 KM, a ove godine su, kako dodaje, premašili 4 KM. Zarade još nema, a prema riječima našeg sagovornika hladnjačari navode da i oni čekaju naplati i da "roba slabo ide".  Ali, proizvođači tvrde da su to izgovori, navodeći kako je 80 posto predatih malina prodato, jer su mnoge hladnjače očišćene i ugašene. 

"Mi smo proljetos tražili cijenu od oko 5 do 5,50 KM, na osnovu troškova proizvodnje, pa da je marka zarada bilo bi dobro", ističe Stojanović, kazavši i kako na malini zarade svi osim proizvođača koje niko ne pita koliko košta kilogram. 

"Dođe radnik u njivu i sam odredi kolika mu je satnica, odeš da kupiš zaštitu ili gnojivo u apoteci već imaju cijenu, hladnjačar odredi koliko će ti platit, samo mi nemamo cijenu i radimo za onoliko koliko ko da."

Sve je to utjecalo na gubitak interesa za proizvodnju, pa mnogi odustaju ili kako kaže "otežu", čekaju bolje dane i ne ulažu ništa. U Podrinju je, podsjeća, mnogo uloženo u zasade, pa mnogi sada traže i alternative – šta uzgajati poslije maline. 

"Kada samo na svom nasadu saberem, pa gdje bih ja te šlaufe, žicu, kolje, pumpe za vodu, motokultivator i drugu mehanizaciju, sve je to kupljeno radi maline, i kako dići ruke sad od toga, a uložio preko 50.000 maraka", pita se Stojanović. 

Ni dulum novog zasada

Sadnice se, priča nam, traže samo od 200 do 500 komada, uglavnom da popune redove tamo gdje je ostalo golo u zasadu, jer se nije obrađivalo dvije tri godine. 

"Novi zasad u ovoj godini nisam vidio. Da je barem dulum zasađen, ali nije", navodi.

Kojim preparatima obaviti jesenje prskanje maline, pogodni i za organsku proizvodnju?

Trenutno su malinjaci pusti. Oni koji su odlučili nastaviti proizvodnju čekaju padavine kako bi izvršili jesenju gnojidbu, iako je zima na pragu. U februaru će zaštititi bakrom. 

"Ljudi pomalo čeprkaju, rade, očistili su malinjake, ko je planirao radi i dalje, ali su to uglavnom penzioneri kojima je to dodatni prihod", zaključuje ovaj proizvođač iz Bratunca.