Prednosti zatravnjivanja i malčiranja voćnjaka

Iako prije nije bilo tako, posljednjih godina se pokazalo da nije dobro ako se međuredni prostor u voćnjaku održava bez trave. Zašto? 

Klimatske promjene koje su iz godine u godinu sve više izražene, naročito tokom ljeta, dovode do bržeg isušivanja tla i pojačanje transpiracije vlage što u voćnjacima može da dovede do problema. To se naročito odražava na razvoj mladih stabala, tim više ako se ne navodnjavaju koliko je potrebno. 

Prednosti trave između redova

Iako korijen voćke u prvim godinama razvoja, nije mnogo udaljen od korova, redovnim košenjem travno-djetelinskih smjesa i njihovim ostavljanjem u zasadu doći će do pojačane mikrobiološke aktivnosti u tlu, fiksiranja azota i razlaganja materija što će dati dovoljno hrane korijenu kada voćka počne sa plodonošenjem. Na ovaj način stvara se i humus koji je sve više deficitaran u našim zemljištima. 

U plodnoj Slavoniji (susjedna Hrvatska, op.ur.) je primjerice sadržaj humusa u mnogim područjima ispod 3 posto što nije dobro za bilo koju proizvodnju. 

Isto tako, dešava se da ljetnji pljuskovi donose ogromne količine padavina, u kratkom roku, što otežava rad mehanizacije. U većini područja zemljište je teško, zbijeno, glinovito i jače padavine dovode do stvaranja većih grudvi, odnosno, njihovog zbijanja što dovodi do proklizavanja točkova i otežanog rada mehanizacije.

U slučaju prekomjernog vlaženja, trave jače transpiriraju pa korijen neće imati posljedice od previše vode. Njima se smanjuje i erozija, gubitak organske tvari iz tla i spriječava odljev stakleničkih plinova. 

Ovakav oblik održavanja tla je najčešći u suvremenim voćnjacima. Travni pokrivač može se zasnovati od višegodišnjih trava, travno-djetelinskih smjesa ili djetelinsko-travnih smjesa. Koje od njih će se koristiti, zavisi o klimatskim prilikama i svojstvima tla. To su uglavnom mješavine trava i leguminoza gdje prve razvijaju zelenu masu, a druge osiguravaju dušik. 

Kada je riječ o travno-djetelinskim i djetelinsko travnim smjesama, najčešće se koriste talijanski i engleski ljulj s bijelom i crvenom djetelinom te smiljkitom. 

Trava ne smije biti previsoka

Trava između redova omogućava lakši rad mašina prilikom košenja, frezanja ili prskanja voćaka. Na tržištu postoje brojni tipovi kosačica za košenje međurednog prostora. Osnovno je da se ne dozvoli da izraste visoko (najviše 20 centimetara) jer je tada košenje otežano i često dovodi do zastoja u radu. 

Mogu se koristiti i rotacione kosačice sa noževima koje usitnjavaju travu, ali i u slučaju njihove upotrebe, ne smije se dozvoliti njezin previsoki rast.

Redovnim košenjem i ostavljanjem otkosa u voćnjaku doći će do pojačane mikrobiološke aktivnosti u zemljištu, fiksiranja azota i razlaganja materija što će dati dovoljno hrane korijenu kada voćka počne sa plodonošenjem. 

Malčiranjem protiv korova

U oba slučaja, bilo da se trava kosi ili sitni, od velike je važnosti njeno ostavljanje na parceli. Može da se ostavi na mjestu na kojem je pokošena, odnosno, usitnjena, a može da se stavi i oko stabala što zovemo malčiranjem. 

Za ovu se tehniku mogu koristiti i sijeno, slama, kukuruzovina, a pozitivni efekti ogledaju se u tome što se smanjuje erozija, poboljšava se struktura zemljišta, smanjuje rast korova i čuva vlaga, koja je naročito potrebna u ljetnjem periodu. Malčiranje se vrši u proljeće ili ljeti, ako su izražene padavine, pa dolazi do novog rasta. 

Ako se zemljište oko voćaka ne obrađuje frezom pipalicom, malčiranje predstavlja najbolju zamjensku mjeru za smanjenje populacije korova. 

Grane kao dio malča

Posljednjih godina pokazalo se da ga je najbolje vršiti sa travom i granama koje ostanu ispod stabala, nakon rezidbe. Grane se sitne malčerom zakačenim na traktor koji ih melje na veličinu koja neće predstavljati problem kasnijem košenju u međurednom prostoru. 

Zašto je važna obrada tla u voćnjacima? Koje greške izbjeći?

U razvijenim voćarskim zemljama smjesa trava i grana stavlja se, u debljem sloju, u redni prostor, sprečavajući tako razvoj korova. Da bi se to obezbjedilo, potrebno je redovno raditi ljetnju i zimsku rezidbu u voćnjacima kako ne bi došlo do stvaranja debelih kapa na vrhovima stabala koje teško mogu da se usitne malčerima.