Domaćin iz Kotora ima razloga za zadovoljstvo jer sa svojih 300 stabala lješnika očekuje solidan rod. Starost zasada je četiri godine i ove godine prvi put je dobro rodio.
U rodnoj grudi, nedaleko od Mrkonjić Grada, Dragomir Lukić, očekuje prvi značajniji rod lješnika koji je jedna od rijetkih voćnih kultura koja je rodila u ovoj vegetacionoj godini, jednoj od najtežih za voćare ikada.
No, ovaj domaćin iz Kotora ima razloga za zadovoljstvo jer sa svojih 300 stabala lješnika očekuje solidan rod. Starost zasada je četiri godine i ove godine prvi put je dobro rodio.
"Imam svoju pilanu, a ova zemlja na kojoj sam podigao zasad mi je očevina. Imam još šest duluma zemlje pored ovog zasada i, ko zna, možda se odlučim da podignem još jedan zasad. Cilj mi je da imam s nečim da se bavim pod stare dane", kaže Dragomir, čije je selo na višoj nadmorskoj visini i ima dobre preduslove za uzgoj lješnika. Inače, u njegovom zasadu je najviše stabala sorte Halski džin, Enis i Tonda đentile.
Što se tiče zdravstvenog stanja stabala, veliki broj dana praćenih kišom uz visoku vlažnost vazduha, pogodovao je napadu bolesti i štetočina koje, ipak, drži pod kontrolom.
"Nisam mogao prskati stabla od kiše. Taman kad hoću to da uradim padne kiša, a ove godine, tokom aprila, pa do jula, skoro svaki dan padala je kiša. Pojavile su se lisne uši i grinje, a pratim i prisustvo lješnikovog surlaša koji je već počeo da čini štetu“, ističe Lukić koji će rod, ako bude
sve u redu, da ostavi za svoju porodicu.
Ako se bude moglo nešto i prodati, tim bolje. Poznato je da plodovi lješnika mogu dugo da stoje uskladišteni i da ova kultura, uglavnom, ima dobru otkupnu cijenu.
Oko lješnika je posadio jabuke i šljive, a ima i zasad starih šljiva savki, odnosno, požegače. Kaže da mu nije lako raditi jer uglavnom sam obavlja sve poslove, a najteže mu pada prskanje ili podizanje težeg tereta pošto mora da "pazi na pritisak". Međutim, voli lješnik i uopšte rad u zasadu tako da mu to ne pada teško.
Ova godina jednom riječju katastrofalna je, ne samo za proizvođače u opštini Mrkonjić Grad, već i u većem dijelu RS i FBiH. Na stablima šljiva, za razliku od prošle godine, nema nikakvog roda, slično je i sa kruškama, dok se ponegdje može vidjeti stablo jabuka sa slabim ili srednje dobrim rodom.
Fotoprilog
Tagovi
Autor
Mašinski inženjer podigao šljivik: Ne bježi ni od freze, samo sa srnama ne može da se izbori
Uzgoj dinje u plasteniku: Koju sortu odabrati i kako je njegovati?
Kako se sadi kupina i o čemu posebno voditi računa?
Evropske zalihe jabuka i krušaka manje nego prošle godine
